MALI LOŠINJ – Ribari se susreću s visokim troškovima goriva i osiguranja, a isplata potpora često predugo traje. Digitalizacija bi nam trebala olakšati posao, a ne postajati teret, poručio je Stjepan Nedoklan, predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu Hrvatske obrtničke komore, u uvodnom izlaganju u sklopu 29. susreta ribara Hrvatske obrtničke komore, koji se održava u Malom Lošinju.

U hotelu »Bellevue« na Čikatu, odvojivši od svojih poslovnih obveza nekoliko dana za sudjelovanje na ovome skupu, okupilo se oko 180 sudionika, s tim da su osim ribara prisutni i stručnjaci iz instituta i udruga iz područja oceanografije i zaštite okoliša, a hrvatskim sudionicima pridružilo se i nekoliko njih iz Italije, Crne Gore i Slovenije.

Riblji fond

U raspravi o stanju hrvatskog ribarstva, osim Nedoklana, sudjelovali su Ante Mišura iz Uprave ribarstva pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, zatim Aljoša Duplić iz Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije te Nedo Vrgoč iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo.

Mišura je poručio da je tijekom tri desetljeća održavanja ovih skupova stanje u ribarstvu konstantno teško, a da, »što god tko mislio«, znanost ipak jedina daje podatke na osnovi kojih je moguće donijeti dobre odluke.

– Forsirali smo mjeru zaštite Jabučke kotline, pri čemu je bilo otpora, ali to je ipak dalo rezultata, rekao je Mišura.

Stjepan Nedoklan, Nedo Vrgoč, Aljoša Duplić i Ante Mišura / Foto Bojan Purić

Istaknuo je da je Hrvatskoj najviše stalo do toga da se zaštiti riblji fond jer osim Jadrana nema drugo more, za razliku od nekih zemalja, ali i da razumije da nitko ne voli ograničenja.

»Nekada je teško unaprijed znati kakve će učinke imati neke mjere, ali tko zna, da ih nismo poduzeli, možda bi došlo do toga da bi nam Europska komisija zaustavila ribolov na pet godina, zaključio je Mišura.

Pritisci na moru

Nedo Vrgoč, sudionik svih 29 izdanja ovog skupa, istaknuo je da su u našem ribarstvu srdele i inćuni »rak-rane«, iako je s inćunom stanje znatno bolje nego sa srdelom.

Naveo je i da se i dalje lovi mnogo oslića, ali da se stanje ipak približava zadovoljavajućem, da je stanje s trljom stabilno, budući da je ulov manji, a takav je i interes tržišta.

List se oporavio, stanje je stabilno i omogućeno je povećanje kvote ulova. Pada broj škampa, osim u Jabučkoj kotlini, a kozica se iz južnog preselila u srednji Jadran.

Nedoklan je istaknuo da se na različite načine nastoji potaknuti mlade ljude da uđu u ribarstvo, ali da je izazova toliko da to odbija mlade.

Kako kaže, mladih ponešto ima, ali ne u dovoljnom broju da bi se osigurao prijenos znanja i iskustva te naslijedile navike.

Aljoša Duplić kazao je da su komentari cehova uzeti u obzir i da je u pripremi prijedlog Europskoj komisiji. Između ostaloga, spomenuo je da problem predstavljaju i drugi »pritisci na moru«, poput nasipavanja, kanalizacije, zagađenja i nautičkog turizma, a da se posljednjih godina jasno vide posljedice klimatskih promjena, s učincima koje ćemo tek vidjeti.

– Priobalne vrste u nacionalnim parkovima jednakog su ili lošijeg stanja u odnosu na susjedno more koje je ribolovno. U dijelu parkova dozvoljen je sportski ribolov u pojedinim zonama, a postoji i snažan krivolov, ustvrdio je Duplić.

Zabrana koćarstva

U nastavku rasprave Mišura je, na pitanje o inicijativi za ukidanje koćarstva, istaknuo da u demokraciji svatko može postaviti svoje zahtjeve, ali da za zabranu koćarstva nema razloga, samo ga treba dobro regulirati.

Vrgoč se nadovezao komentarom da »svatko zarađuje plaću na svoj način, ribari ribarenjem, a aktivisti aktivističkim radom«.

Na otvaranju skupa govorili su čelnici obrtničkih komora Dalibor Kratohvil, Joso Smolić i Mirislav Ivaniš, lošinjska gradonačelnica Ana Kučić, dožupan Toni Štimac i državni tajnik Ivan Matijević.

Kratohvil je istaknuo da je ceh ribarstva jedan od najaktivnijih u HOK-u i da stalno od mjerodavnih traži pojednostavljenje rada, svjestan koliko vremena ribarima oduzima bavljenje dokumentacijom, naročito »kada ne vidite svrhu i dostavljate ono što ste već ranije poslali«.

Zaključio je da svaka mjera zaštite mora treba biti praćena vođenjem računa o tome kako će ribari dalje poslovati.