Osebujni školjkaš

Oznaka izvornosti za morsku deliciju: Europa zaštitila Malostonsku kamenicu

Karmen Bosnić

Photo: Grgo Jelavic/PIXSELL

Photo: Grgo Jelavic/PIXSELL

Republika Hrvatska sada ima 28 poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda čiji je naziv registriran u Europskoj uniji



ZAGREB – Malostonska kamenica dobila je europsku zaštićenu oznaku izvornosti, objavila je jučer Europska komisija u Službenom listu Europske unije. Time je Malostonska kamenica upisana u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te zaštićena na području cijele Europske unije, a potrošaču jamči kupnju autentičnog proizvoda, priopćeno je iz Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske.


Proces zaštite naziva Malostonska kamenica započeo je u kolovozu 2017. godine, kada je Udruga »Stonski školjkari Ston« podnijela Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za zaštitu oznake izvornosti pod nazivom Malostonska kamenica. Zemljopisno područje u kojem se odvijaju sve faze proizvodnje Malostonske kamenice obuhvaća akvatorij Malostonskog zaljeva koji pripada teritoriju Republike Hrvatske.
Malostonska kamenica je školjkaš nepravilna ovalna oblika, nepravilnih rubova, čvrste građe, asimetričan, nejednakih ljuštura, katkada lomljiv.


Ljušture su joj žućkasto ili sivo-smeđe ili žuto-zelene boje s crvenkastim ili ljubičastim obojenjima, a njihova unutrašnjost je biserno bijele boje, ponekad s raznobojnim mrljama. Ova delicija ima mekano i sočno meso slatko-slanog uravnoteženog okusa koje se topi u ustima.




Njezina posebnost proizlazi iz jedinstvenih prirodnih karakteristika Malostonskog zaljeva i vještina koje su razvijene tijekom višestoljetne tradicije uzgoja. Jedinstvena svojstva akvatorija Malostonskog zaljeva, optimalna količina i sastav hrane, izvrsna kvaliteta morske vode uz primjenu tradicionalnih znanja i vještina direktno se odražavaju na kvalitetu i organoleptička svojstva ovog cijenjenog proizvoda.


Kamenice su jedna od najpoznatijih svjetskih delicija, koje su se u drevna vremena jele u čast božice ljepote Afrodite. Pune su joda, kroma, cinka i selena, a također obiluju i proteinima. Zanimljivo je da je Japan jedan od najvećih uzgajivača kamenica na svijetu, pa se u Tokiju održava i natjecanje za vino koje se najbolje sljubljuje s kamenicama, Oyster Wine Contest. Ono što se posebno cijeni kod vina su mineralnost, svježina, izvrsna kiselost, istovremeno uživanje u vinu i kamenicama, okus i osjećaj slanosti te zaokruženost u osjetu sljubljivanja s kamenicama. Poslužuju se svježe uz krišku limuna, no jednako su izvrsne i kad se pripremaju u tempuri na japanski način, tako da njihov bogat okus u potpunosti dolazi do izražaja.


Republika Hrvatska sada ima 28 poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla.


Uz sada registrirani naziv Malostonska kamenica, drugi već registrirani proizvodi su Krčki pršut, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinsko kiselo zelje (Ogulinski kiseli kupus), Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut (Istrski pršut), Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik (Poljički zeljanik, Poljički uljenjak), Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski kulen (Slavonski kulin), Međimursko meso ‘z tiblice, Slavonski med, Lička janjetina, Istra, Paška sol, Zagorski mlinci, Paški sir i Bjelovarski kvargl, Brački varenik i Varaždinski klipič.