Opet lovostaj u gospodarskom ribarstvu, opet u trajanju od mjesec dana. Već je počeo, 16. rujna. Na mnogim ribarnicama ne primjećuje se njegov utjecaj, na nekima tek malo. Nije to onaj lovostaj za kojega svi znaju, i o kojemu svi pričaju. Taj se drastično osjeti na našim ribarnicama.

Sadašnji lovostaj, koji traje od 16. rujna do 15. listopada, propisan je za ribolov pridnenom povlačnom mrežom – koćom i ne obuhvaća čitavo hrvatsko ribolovno more. U tome je velika razlika između ovog i lovostaja za malu plavu ribu. Tada, nitko nigdje ne smije ribariti, a naše ribarnice ostaju poluprazne i djeluju pomalo tužno. Još je nepovoljnije stanje jer zimski lovostaj predugo traje. Nije zanemariva ni činjenica što je mala plava riba potrošačima dostupnija, što je njena prodaja veća u odnosu na ostale vrste riba i drugih morskih organizama.

Najizdašnija lovišta

Pravilnik o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom – koćom u 2020. godini nije novost u hrvatskom ribarstvu. Lovostaj za koćarenje dugo je već u primjeni. Samo, ponavljamo, znatno je fleksibilniji. Koćarenje je zabranjeno u ribolovnim zonama C, D i E, s time što nije obuhvaćena kompletna zona E. Dakle, bit će koćarske ribe u peškarijama, iako su isključena najizdašnija lovišta.

Nazivi ribolovnih zona u hrvatskom Jadranu, označeni slovima, čitateljstvu ne znače puno. Treba ih nekako približiti. Najbolje bi bilo kartografski. Ovdje ćemo pokušati opisno, a koga zanimaju detalji, može se poslužiti kartom Jadrana.

Ribolovna zona C obuhvaća vanjski srednji Jadran, a nalazi se u području vanjskog ribolovnog mora. Upravo u toj zoni najbogatija su lovišta škampa, oslića, trlje, kozice… Ribolovna zona D obuhvaća vanjski južni Jadran, također se nalazi u području vanjskog ribolovnog mora.

Ovdašnjim ribarima i potrošačima ribe najzanimljivija je ribolovna zona E, što je većim dijelom obuhvaćena lovostajem. Ribolovna zona E obuhvaća unutrašnji sjeverni Jadran, a njen je akvatorij od rta Marlera na istočnoj obali poluotoka Istra, do crte rt Borji (Dugi otok) – sjeverni rt otoka Tun Veli – rt Vrulja (otok Vir). U njoj su od lovostaja izuzeti dio podzone E1 i podzona E2. Dio podzone E1 u stvarnosti je Riječki zaljev, a podzona E2 predstavlja u biti Kvarner, akvatorij između Cresa i Lošinja i istarskog kopna. Tu rade mali koćari, od kojih su većina ulovom usmjereni na riječku ribarnicu ili njeno susjedstvo. Neka područja sjevernog Jadrana ionako su trajno zatvorena za koćarenje – Velebitski kanal – tako da poremećaja u opskrbi svježom koćarskom ribom ne bi trebalo biti. Više problema mogle bi pričinjavati nepovoljne vremenske prilike, jaka bura ili jugo što u ovom dijelu godine zna izuzetno snažno zapuhati.

Brodovi na remontu

Vrijeme lovostaja ribari različito koriste. Nisu obavezni vezati brod i mirovati čitav mjesec. Neki su nastavili raditi tamo gdje je dopušteno. Veći brodovi uglavnom rade u ZERP-u. Dio ribara odlučio se za mirovanje.

– Iskoristit ću ovih mjesec dana za obavljanje remonta na brodovima, ističe Romeo Mikičić iz Rijeke. Mora i brod dobiti svoje. Nalazimo se u Lamjani, na Ugljanu. Nažalost, nigdje bliže to ne možemo obaviti. U Rijeci je takva mogućnost davno nestala, u Kraljevici bismo mogli obaviti dio posla, ali tamo nemaju doka. Više ne možemo ni u Cres, a Lošinj je skup, jer je tamošnji dok prevelik za ribarske brodove. Ne možemo ni u Punat, Nerezine… Ostali su nam Lamjana i Šibenik. Vlasnici nekih brodova odlučuju se za talijanska brodogradilišta što je, također, skupo. Nije to pravo rješenje.

-Remont bi trebalo obavljati kod kuće, u matičnoj luci ili što bliže njoj, gdje je na raspolaganju kompletna infrastruktura. Žalosti me što u Rijeci nemamo takve mogućnosti. Rijeka je moj grad, volio bih da to mogu ovdje obaviti. Ovo nije dobro rješenje, ali boljega nemam. Veliki dio posla obavljamo sami, ribari rade ono što nije njihov posao. Ovdje je problem i dislociranost. Kad nešto zatreba, moram putovati na kopno, po rezervne dijelove, opremu, pituru…

Nije ribarstvo samo lov ribe

Brodovi Beli i Nebeski, kojima je Romeo Mikičić vlasnik, mirovat će čitavo vrijeme lovostaja, do 15. listopada.

– Tako sam prijavio ministarstvu. Prilika je da temeljito obavim sve poslove. Kad ponovo počnemo raditi, vremena neće biti. Brodovi rade u maksimalnom režimu, pod velikim opterećenjem, motori se praktički ne gase. Ne možeš iz broda samo uzimati. Nije ribarstvo samo lov ribe, imamo mi puno drugih poslova i obveza.