RIBOLOVNI PRIBOR

Koje je boje struna kojom lovite? Jeste li sigurni da ste izabrali pravu?

Boris Bulić

O boji strune ponekad ovisi cjelokupan ribolovni uspjeh. Nikako nije svejedno lovite li u pola mora sa plavom, zelenom, crvenom ili 'prozirnom' strunom. Ribe sve to vide bitno drukčije od nas



Većina ribolovnih struna je obojana ‘nevidljivim’, mimikrijskim bojama. Pod uvjetom da ostala svojstva udovoljavaju našim zahtjevima, boju strune ponajprije biramo prema terenu, dubini, tehnici i očekivanoj lovini.


Još je davno, prije više od trideset godina, DAM proizveo poznati Damylon – multikolorni monofilament. Preliv boja je simulacijom necjelovitosti trebao zbuniti ribe i sistem učiniti lovnijim, što je tehnologija koje se mnogi proizvođači na ovaj ili onaj način i danas drže. Suvremena ponuda podrazumijeva ogromnu paletu nijansi koje su nerijetko specijalizirane i namijenjene specifičnim uvjetima i točno određenim ribljim vrstama. Ipak, većina ribolovaca se rukovodi uvjetima koji vladaju na mjestu ribolova.


OBOJANE I BIJELE STRUNE


Fluorokarbonske strune se koriste samo za izradu predveza




Tamne su strune predviđene za ribolov u kome struna leži na dnu te za ribolove u tamnim vodama poput riječnih ušća. Zavisno od boje dna i prozirnosti vode, biramo svjetlije ili tamnije tonove.


Svijetlo tonirane strune su kreirane za bistre vode kao što su potoci, brze rijeke ili more. Zelenkasti tonovi su primjereniji ribolovu nad pješčanim, dok su plavkasti najnevidljiviji nad kamenitim dnom.


Bijele i potpuno crne strune se koriste u ribolovu kod kojeg boja strune nije od nekog značaja kao što je npr. ribolov ugora, pasa i raža ili pak za prame na dubinskim parangalima.


FLUOROSCENTNE STRUNE I FLUOROKARBONI


Jarko obojane strune se koriste za ribolov u kojem moramo kontrolirati smjer strune, a prozirne za ribolov u bistrom moru


U uvjetima slabe vidljivosti, te pri ribolovu vrsta neosjetljivih na boju strune koriste se tzv. fluo-colori. To su strune jarkih, fluoroscentnih boja, najčešće žute ili narančaste. Primjenu nalaze u situacijama u kojima je važno znati u kakvom položaju i u kom pravcu se proteže struna kojom lovimo.


Fluorokarbon je najnevidljivija struna i najčešće se koristi samo za izradu predveza. Svoju nevidljivost duguje tipičnoj fluorokarbonskoj strukturi koja ima isti koeficijent loma svijetlosti kao i more, pa nevidljivost dolazi do punog izražaja tek nakon potapanja strune.