Moderno doba

Živčani gastritis: jedan od najčešćih psihosomatskih poremećaja

Šarlota Brnčić

Foto: Pexels

Foto: Pexels

Klasična bolest koja dolazi od stresa i tjeskobe

Živčani gastritis poseban je oblik gastritisa uzrokovan stresom ili tjeskobom. To je klasičan psihosomatski poremećaj, koji spada u one patologije tijela (somatski znači vlastito tijelo) čiji su uzroci psihološke prirode.


Odgovoran je za neke tipične manifestacije, a to su:


  • bol u trbuhu
  • loša probava
  • smanjen apetit
  • opća malaksalost

Ako patite od ovog psihosomatskog poremećaja, preporučuje se da:


  • bavite opuštajućim i antistresnim sportskim aktivnostima poput joge i posturalne gimnastike, ali i sportom općenito
  • bavite nečim u čemu uživate poput hobija ili vrtlarstva ili hortikulturne terapije
  • započnete tečaj psihoterapije koji pomaže u upravljanju stresom ili tjeskobom, kako bi se spriječili njihovi učinci na somatskoj razini

Možete se suprotstaviti i opuštajućim biljem i namirnicama koje štite želučanu sluznicu ili opuštaju živčani sustav:


  • Infuzija sjemena komorača: to je probavni lijek koji opušta mišiće gastrointestinalnog trakta, smanjujući upalu uzrokovanu živčanim gastritisom.
  • Smoothie od kruške i banane: enzimi i prirodna vlakna sadržana u kruški i banani idealni su za smanjenje iritacije želučane sluznice kod gastritisa. Ta svojstva, uz vitamine i minerale navedenih sastojaka, smanjuju prekomjerno stvaranje kiseline i smanjuju napetost koja otežava probavni proces.
  • Voda s medom: ovaj prirodni lijek ima dvostruku korist za liječenje živčanog gastritisa jer smanjuje stres i omekšava želučanu sluznicu. Njegovi prirodni enzimi optimiziraju proces probave, dok njegovi šećeri povećavaju razinu energije.
  • Želatina: prirodni napitak napravljen od neutralne želatine omekšava sluznicu želuca, smanjujući iritaciju uzrokovanu ovim probavnim stanjem. Ovaj sastojak sadrži esencijalne aminokiseline, antioksidanse i protuupalne tvari koji, osim što smiruju žarenje, reguliraju rad živčanog sustava.

Nikada nemojte pretjerivati ​​s hranom već preferirajte male zalogaje. Konzumirajte puno voća, ali odvojeno od obroka.


Ručajte i večerajte u redovno vrijeme, po mogućnosti uvijek u isto vrijeme. Pravilno uskladite namirnice: na primjer, izbjegavajte kombinaciju proteina i ugljikohidrata.


Prošećite nakon obroka kako biste poboljšali probavu. Pijte puno vode.