Drugi dan Women’s Weekenda, konferencije koja okuplja uspješne žene iz regije i Europe s ciljem zajedničkog povezivanja i osnaživanja, započeo je panelima »Kreatorice javnog mnijenja« i »Krenimo od svog dvorišta« u dvoranama Empower i Connect.

«Krenimo od svog dvorišta« panel je na temu rada za vlastiti grad, što ujedno i znači početi od svog dvorišta jer raditi za svoju županiju znači razumjeti važnost doprinosa i sinergiju svih gradova i općina koji ju čine.

Zato su »žene s terena«, odnosno panelistice Irena Peršić Živadinov, direktorica TZ-a Kvarnera, Ana Kučić, gradonačelnica Malog Lošinja, te Doris Šajn, pomoćnica pročelnice Ureda grada Rijeke, uz moderatoricu Erminu Duraj, predstojnicu kabineta župana PGŽ-a, raspravljale o tome kako svoju sredinu učiniti turistički atraktivnom, ali i kako je izgledao njihov put do uspjeha.

Pojam Kvarnera sažela je Peršić Živadinov.

– I Karneval i ‘ŠČ’ najbolje dočaravaju različitost našeg grada jer lako je biti uštogljen, a teško je biti prirodan. U konačnici, svi smo mi ljudi i jednostavnije je komunicirati kada pokažete određenu dozu opuštenosti, čega Kvarneru ne manjka, istaknula je Peršić Živadinov.

Na pitanje o razlici između muškog i ženskog upravljanja, Kučić je komentirala da žene jednostavno imaju drukčije razvijenu emotivnu inteligenciju zbog koje se na poseban način približavaju sugovornicima.

Razgovarajući o putu do uspjeha, Peršić Živadinov je kazala da joj kao majci nije bilo jednostavno spojiti obiteljski život i karijeru, ali da je imala divnu mamu koja joj je pomagala.

– Dala sam sve od sebe da uspijem u poslu, a obrazovanje mi je poslužilo kao vjetar u leđa. Na početku je bilo kritika i propitivanja o mojoj sposobnosti jer sam žena, ali kada su shvatili da baratam materijom – komentara više nije bilo, objasnila je.

Doris Šajn, Ana Kučić, Irena Peršić Živadinov

Tretman u medijima

Panel »Kreatorice javnog mijenja« okupio je Kseniju Kardum, direktoricu informativnog programa Nove TV, Sandru Lapenda Lemo, glavnu urednicu Slobodne Dalmacije i Rahelu Štefanović, glavnu urednicu televizijskih kanala HRT-a. Panelistice povezuje što dugi niz godina upravljaju medijskim sadržajima te imaju ulogu u kreiranju medijske slike koja na svojevrstan način kreira javno mnijenje.

Razgovarajući o utjecaju urednica otvorilo se pitanje medijskog praćenja influencerica i žena općenito te clickbait članaka koji često u prvi plan stavljaju fizički izgled i atribute.

Što je u redu objavljivati, komentirala je Lapenda Lemo.

– Dio influencerica na taj način dobiva pažnju i od toga živi. Postoje žene koje se tako reklamiraju i preko svog su izgleda odlučile graditi karijeru. Pokušavam smanjiti takav sadržaj, ali vodimo se i time što publika čita. Ako mislim da je neki sadržaj ponižavajući za ženu, to se neće objaviti, ali pokušavamo naći balans, istaknula je Lemo.

Kardum se nadovezala da svaka od urednica sukladno s pozicijom može utjecati na tretman žena u medijima, istaknuvši omniprezentnu činjenicu isticanja godina i kilograma kod žena, što kod prezentiranja muškaraca u medijima nije slučaj. Generalni konsenzus je doduše bio da postoji razlika u izvještavanju javnih i komercijalnih medija.

– Mediji su odraz društva, a svijet je stvoren prema očima muškarca i to treba balansirati u svakodnevici, zaključila je Lapenda Lemo.

Danijela Gračan također je poslušala zanimljive panele

Sindrom uljeza

Jedan od najiščekivanijih panela bio je onaj o osjećaju koji prati brojne žene i koji se protezao kroz sve panele. Riječ je o »sindromu uljeza« (imposter), terminu koji su skovale psihologinje sedamdesetih, koji se pojavljuje u trenucima kada uspješna žena ima osjećaj da je manje vrijedna unatoč tome što je na vodećoj poziciji i nerijetko osjeća da se mora opravdavati zbog svoje uspješnosti.

Panelistice Ankica Kruljac, predsjednica uprave Novog lista, Gordana Nikolić, dekanica Veleučilišta PAR i osnivačica Poslovne akademije Rijeka, Snježana Prijić-Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci, Renata Štefić, direktorica marketinga za poslovne korisnike A1 Hrvatska i Ivana Galić Baksa, direktorica marketinga i komunikacije United Medije, raspravljale su o tome zašto žene unatoč brojnim profesionalnim postignućima osjećaju da sve mogu pripisati pukoj sreći, a ne vlastitom trudu.

Ankica Kruljac, Gordana Nikolić, Snježana Prijić Samaržija, Renata Štefić, Ivana Galić Baksa i Vedrana Likan

Iako nije rezerviran isključivo za žene, »imposter« sindrom je za njih tipičan, na što ukazuju i istraživanja poput onih o kojima je pričala Prijić-Samaržija u uvodu istaknuvši istraživanja koja se tiču ispitivanja razine zadovoljstva na poslu, provedena u akademskom okruženju. Ona su pokazala da su muškarci puno zadovoljniji i da više uživaju u poslu nego žene, što je očit indikator (ne)ravnoteže.

Kazala je da za žene savršeno nikad nije dovoljno dobro te da je i to dio »imposter« sindroma, pojasnivši da treba razlikovati »njegovanje crva sumnje« i sindroma praćenog dozom anksioznosti i iracionalnosti.

Ankica Kruljac istaknula je da se kao predsjednica uprave, što je pozicija koju društvo obično daje muškarcima, susretala s neugodnostima te naglasila da bi unatoč svemu jedina mjera uspjeha trebali biti rezultati. Pritom je komentirala i vlastita iskustva.

– Žalosno je da se ženu na ovoj poziciji pita tko to nama upravlja ili kako smo došle do te pozicije, ali i kada se neki muškarci postavljaju iznad nas iako nemaju pravo na to, rekla je te iskoristila priliku istaknuti da Novi list puno prostora pruža ženama, na što je ponosna.

Panele su poslušali i Marko Filipović, Ivica Tomić, Irena Peršić Živadinov i Silvija Gerc

Prijić-Samaržija je objasnila da se ženama odmalena usađuje određen oprez, zbog čega u njima uvijek živi strah od neuspjeha.

– Uvijek postoji sumnja kada iznosiš svoje mišljenje da ono nije legitimirano i zato smo nesigurne. Kada cijeli život to slušamo, postajemo poput socijalnih kameleona – iza uspješne vanjštine stoji unutarnja potreba za potvrđivanjem, istaknula je Prijić-Samaržija.

Kruljac se nadovezala pitanjem koje si je i sama znala postaviti: »Zašto bih imala sindrom uljeza ako iza mene stoje moje obrazovanje u koje sam puno uložila, iskustvo i pozitivni rezultati?«

Prijić-Samaržija je komentirala i da se po pitanju ženske ambicije često postavljaju pitanja poput »Što je njoj? Je li u PMS-u ili menopauzi?«, istaknuvši postojanje vrlina poput razumijevanja, mekoće, brige i sličnog kao predrasuda koje se često smještaju u ‘žensku domenu’, dok je prostor ‘muške’ ispunjen ambicioznošću, zagovaračkom pozicijom i asertivnošću.

Ekipa Novog lista – Andrea Žagar Ban, Ivan Biondić, Dijana Matijašević, Ana Holjar i Mirela Terzić

Fokus na cilj i rezultate

Fokus panela okrenuo se na razinu svijesti o tom problemu u korporativnom svijetu, na što je Štefić za svoj sektor rada kazala: »Mislim da se prije svega cijeni znanje i spol nije bitan, no usprkos tome, pitanje impostera je preispitivanje sebe i tome su sklonije žene«.

Pri kraju panela se postavilo pitanje kako se boriti sa sindromom uljeza i koje konkretne korake je potrebno poduzeti da bi se žene oslobodile tog osjećaja. Nikolić je ponudila jednostavan savjet: »Budi svoja!«, dok je Galić Baksa ukazala na važnost bivanja autentičnom.

Štefić je predložila konkretne mjere.

– Treba napraviti istraživanje, te ovisno o rezultatima napraviti akcije. Idemo pričati o tome, dovesti konkretne žene tako da shvate da nisu same, dok je Prijić-Samaržija kazala: »Nema recepta. Treba smanjiti strahove boljim razumijevanjem sebe i drugih«.

Ankica Kruljac je ponudila drukčiji način razmišljanja o imposter sindromu, kazavši da se treba usredotočiti na cilj i uživati u rezultatima rada i postignućima.

Kruljac se nadovezala pitanjem koje si je i sama znala postaviti: »Zašto bih imala sindrom uljeza ako iza mene stoje moje obrazovanje u koje sam puno uložila, iskustvo i pozitivni rezultati?«

O radu i postignućima govorilo se i na panelu »Umijeće osvajanja pažnje« koji se bavio ženama koje ne poznaju klasično radno vrijeme, a to su Monika Majstorović, direktorica marketinga za privatne korisnike u A1, Vedrana Čarapović Propadalo, glavna urednica Glorije i Glorije Glam, Ivana Mandić, urednica IN Magazina Nove TV i Dunja Bua, osnivačica i vlasnica Pragma komunikacija.

One se bave odnosima s javnošću, zanimanjem u kojem je gotovo 70 posto žena pa se postavilo pitanje je li velika brojka uzrokovana time što su žene prirodno vješte u komunikaciji ili su vjerodostojnije u prenošenju poruka.

Komentirale su i prilagođavanje PR objava današnjoj klimi, a Bua je pozdravila liberalizaciju u okviru držanja etičkih standarda, zaključivši da je danas na raspolaganju cijeli niz kanala kroz koje se poruke mogu komunicirati na različite skupine.

Prvi Women’s Weekend priveden je kraju radionicom »Digitalizacijom do uspjeha« gdje su posjetitelji imali priliku naučiti kako se na uspješan način suočiti s izazovima provedbe digitalizacije poslovanja te osmišljavanja digitalne strategije i akcijskog plana za njezino ostvarivanje.

Zeynep Ince i Hrvoje Krešić

Europa za život u ravnoteži

Hana Huzjak, viša ekonomska savjetnica Europske komisije u Hrvatskoj, i Andrea Čović Vidović, voditeljica medija i zamjenica voditelja Europske komisije u Hrvatskoj, publici su približile europske inicijative koje doprinose boljoj ravnoteži poslovnog i privatnog života i za žene i muškarce, govoreći pritom i o tome koliko je važan hrvatski Nacionalni plan oporavka i otpornosti te u kojoj mjeri otvara nove mogućnosti ženama na tržištu rada.

Valentina Baus, Andrea Čović Vidović i Hana Huzjak

Žene i seks

Razbijanje tabua i istraživanja koja pokazuju da žene ne zaostaju za muškarcima po pitanju seksualnih maštarija, bila je glavna tema predavanja specijalistice obiteljske medicine i seksualne terapeutkinje Nine Bašić Marković. Kazala je da žene fantaziraju isto kao i muškarci, ali ponekad manje jer je njima taj centar u mozgu i do dva puta veći, ali zaključak je jednostavan: seks ima jako puno prednosti!

Ella Dvornik, Marijana Batinić i Andrea Andrassy na panelu na temu društvenih mreža