Konferencija »Ovisnost o pušenju - što čini Hrvatska?« / Foto USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
U Hrvatskoj puši svaki treći stanovnik, a u dobnoj skupini od 25 do 34 godine ta brojka prelazi 40 posto. Capak upozorava da pušenje nije samo javnozdravstveni problem, već i državu skupo stoji
povezane vijesti
Pušenje je i dalje glavni faktor rizika za razvoj kroničnih nezaraznih bolesti u Hrvatskoj, istaknuto je na konferenciji »Ovisnost o pušenju – što čini Hrvatska?«, koja je u Zagrebu okupila zdravstvene stručnjake s ciljem pronalaženja rješenja za smanjenje broja pušača.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak upozorio je da u Hrvatskoj puši svaki treći stanovnik, dok u dobnoj skupini između 25 i 34 godine brojka prelazi 40 posto.
Cijene preniske
Istaknuo je da pušenje nije samo javnozdravstveni problem, već državu skupo stoji, što se posebno odražava na troškove Akcijskog plana protiv raka, zaključivši da je primarni zadatak javnog zdravstva usmjeravanje građana prema zdravijim životnim izborima.
Krunoslav Capak
Smilja Golomejić, voditeljica Odjela za posebne programe na području alkohola i duhana pri HZJZ-u, upozorila je da su cijene cigareta u Hrvatskoj i dalje relativno niske u usporedbi s prosjekom Europske unije te je zaključila da alkohol i duhan ostaju najdominantnija sredstva ovisnosti među hrvatskim građanima, bilo da je riječ o eksperimentiranju ili o aktivnoj navici.
Hugo Tan
Industrija ima odgovornost
– Industrija želi biti dio rješenja u smanjenju prevalencije pušenja. Smatramo da imamo dovoljno znanstvenih dokaza koji pokazuju da su naši bezdimni proizvodi manje štetni u odnosu na cigarete pa da poticanjem prelaska odraslih pušača, koji ne mogu ili ne žele prestati pušiti, na te proizvode možemo napraviti generacijski pomak u smanjenju pušenja. Najbolji primjer je Švedska koja je upravo tim pristupom uspjela smanjiti udio pušača u populaciji na 5,3 posto. U kvalitetnu regulaciju bezdimnih proizvoda koja potiče prelazak odraslih pušača na te proizvode, važno je napraviti sve da se spriječi dostupnost svih duhanskih i nikotinskih proizvoda maloljetnicima, izjavio je Hugo Tan iz BAT-a. |
Nedostaje stručnjaka
Naglasak je stavljen na zabrinjavajući problem među srednjoškolcima, budući da najnoviji ESPAD podaci pokazuju da je trenutačna uporaba cigareta među učenicima u Hrvatskoj porasla na visokih 32,13 posto.
Igor Damašek, psihijatar pri Klinici za psihijatriju KBC-a Osijek upozorio je kako u Hrvatskoj kronično nedostaje stručnih ljudi i specijaliziranog kadra koji bi na terenu izravno pomagali ovisnicima, dok su istovremeno liječnici obiteljske medicine, koji bi trebali biti prva linija obrane, pretrpani primarnim poslom.
Ines Balint
Specijalistica obiteljske medicine dr. Iva Petričušić poručila je da je pušenje službena dijagnoza i kronična bolest, baš poput dijabetesa ili hipertenzije. Naglasila je da umjesto osude moramo birati empatiju te da liječnici ne smiju stigmatizirati pacijente jer je prestanak pušenja težak, ali ne i nemoguć proces.
Prema njezinim riječima, svaki relaps, odnosno neuspjeli pokušaj prestanka pušenja, ne treba promatrati kao poraz, već kao sastavni dio dugotrajne borbe s ovisnošću. Ines Balint, predsjednica Povjerenstva za primarnu zdravstvenu zaštitu Hrvatske liječničke komore, naglasila je da je u cijelom procesu ključan faktor znanje pri samoj prevenciji. Bez sustavne edukacije i jačanja zdravstvene pismenosti kako građana, tako i zdravstvenih radnika, teško se mogu postići dugoročni rezultati.
