Foto: Pixabay
Ono što nas zaista čini sretnima je umjerena, ali redovita tjelesna aktivnost
povezane vijesti
- Neznanac u inozemstvu neovlašteno koristio kartice za gorivo. Tvrtku oštetio za iznos veći od 13.200 eura
- Lažima oko zdravstvenog stanja doveo u zabludu i “izvukao” 15.000 eura od poznanika
- Lažno se predstavile 92-godišnjem vlasniku stana pa jedna od njih iskoristila nepažnju i ukrala mu na tisuće eura
Je li bolje malo zdravog sporta ili dovoljno novca da potrošimo na ono što najviše volimo? Odgovor možda nije očit.
Prema istraživanju, ono što nas zaista čini sretnima je umjerena, ali redovita tjelesna aktivnost.
Manje je vjerojatno da će se tjelesno aktivni ljudi osjećati nesretnima nego ljudi koji više sjede. Ključ sreće je dakle u sportu, barem prema rezultatima istraživanja koje je iznio tim sa sveučilišta Yale i Oxford.
Dobrobiti tjelesne aktivnosti na naše zdravlje već su nekoliko puta dokazane, ali u ovom slučaju istraživači su otkrili da bavljenje sportom također ima blagotvoran učinak na raspoloženje i razinu sreće.
Prema istraživanju objavljenom u The Lancetu, ljudi koji redovito prakticiraju tjelesnu aktivnost osjećaju se mračno raspoloženi samo 35 dana godišnje, u usporedbi s 53 dana za one koji su neaktivni.
Novac, naprotiv, ne donosi sreću. Kako bi poduprli ovu tezu, istraživači su proučavali fizičke navike i raspoloženje više od milijun američkih građana.
Sudionicima je posebno postavljeno pitanje: “Koliko često ste se osjećali psihički loše u posljednjih 30 dana, primjerice zbog stresa, depresije ili emocionalnih problema?”.
Odgovori su zatim uspoređeni s razinom tjelesne aktivnosti i sporta kojim se bavi svaki pojedinac.
Tako je primijećeno da se ljudi koji su fizički aktivni (što ne znači samo trčanje, vožnja bicikla ili odlazak u teretanu nego i obavljanje kućanskih poslova ili košenje travnjaka) osjećaju bolje od lijenijih, a podjednako kao i oni koji zarađuju najmanje 25 tisuća dolara godišnje (neto).
Novac također pomaže raspoloženju, ali morate ga imati mnogo! Sport je svakako pristupačniji način da svi budu sretni.
Ipak, ne treba pretjerivati. Kao što je Adam Chekroud sa Sveučilišta Yale, autor istraživanja, rekao u intervjuu :
“Odnos između trajanja sporta i mentalnog opterećenja je u obliku slova U”
To konkretno znači da oni koji treniraju dulje od 3 sata imaju veću psihičku nelagodu od onih koji prakticiraju umjerenije aktivnosti.
Idealno bi se, prema znanstvenicima, trebalo baviti sportom u tri, četiri ili pet termina od 30 do 60 minuta tjedno.
Bolje se fokusirati na grupne aktivnosti, poput timskih sportova, čiji su blagotvorni učinci veći od individualnih.
