Svakodnevno kretanje ključno je za zdravlje; to potvrđuju brojna istraživanja koja ga povezuju s fizičkom izdržljivošću, boljom kognitivnom funkcijom i dugovječnošću. Tijelo je stvoreno za pokret, a koristi su višestruke. No, pitanje koje se često nameće glasi: je li dovoljno kretati se „u prolazu“ ili je ipak bolje odvojiti vrijeme za jednu konkretnu šetnju?

Novo istraživanje sugerira da odgovor nije sasvim neutralan.

Foto: Pexels

Što je istraživanje pratilo?

Velika populacijska studija objavljena u časopisu Annals of Internal Medicine analizirala je zdravstvene podatke 33.560 odraslih osoba iz UK Biobanka koje su u prosjeku hodale manje od 8.000 koraka dnevno. Sudionici su u prosjeku radili oko 5.165 koraka dnevno, ali su se razlikovali po tome kako su te korake rasporedili.

Istraživači su sudionike podijelili prema duljini njihovih uobičajenih šetnji: kraće od 5 minuta, 5 do manje od 10 minuta, 10 do manje od 15 minuta te 15 minuta ili dulje. Zatim su ih pratili gotovo deset godina, bilježeći ukupnu smrtnost i pojavnost kardiovaskularnih bolesti.

Ključni nalaz: dulje šetnje znače manji rizik

Rezultati su bili jasni. Osobe koje su većinu koraka skupljale u vrlo kratkim intervalima imale su najveći rizik od prerane smrti. Kako su šetnje postajale dulje, rizik se značajno smanjivao. Već šetnje od 5 do 10 minuta bile su povezane s više nego upola manjim rizikom, dok su još bolji rezultati zabilježeni kod onih koji su hodali 10 ili više minuta u kontinuitetu.

Rizik od kardiovaskularnih bolesti također je postupno opadao s duljinom šetnje, a najniži je bio kod osoba koje su redovito hodale barem 15 minuta bez prekida. Važno je naglasiti da su se ove prednosti pokazale neovisnima o ukupnom broju dnevnih koraka.

Drugim riječima, dvije osobe mogu napraviti isti broj koraka, ali ona koja ih rasporedi u dulje šetnje dugoročno prolazi bolje.

Foto: Pexels

Zašto su duže šetnje učinkovitije?

Iako istraživanje nije izravno mjerilo fiziološke mehanizme, oni su dobro poznati. Kontinuirano hodanje dulje vrijeme povisuje broj otkucaja srca, poboljšava funkciju krvnih žila te potiče bolju regulaciju šećera u krvi i metabolizam masti. Kardiovaskularni sustav jednostavno treba vrijeme kako bi se aktivirao i prilagodio; nešto što kratki, isprekidani pokreti često ne uspijevaju postići.

Kratke šetnje i dalje imaju vrijednost jer predstavljaju kretanje, ali često ne dosegnu prag potreban za dublje metaboličke koristi.

Što to znači u praksi?

Ovo istraživanje ne poručuje da su kratke šetnje beskorisne; svako kretanje je bolje nego nikakvo. No, ako se većina dnevnih koraka svodi na usputno hodanje, preporuka je jasna: pokušajte uvesti barem jednu namjernu šetnju dnevno u trajanju od najmanje 15 minuta.

Petnaest minuta u većini rasporeda je izvedivo, ali ključno je da se ta šetnja ne tretira kao opcija, već kao navika. Tempo bi trebao biti dovoljno brz da lagano povisi puls, ali i dalje omogućuje razgovor.

Foto: Pexels