Trend obogaćivanja namirnica proteinima zahvatio je gotovo sve prehrambene kategorije, a sada se preselio i u odjel svježeg voća i povrća. Takozvane “proteinske salate” nisu nova genetski modificirana vrsta zelja niti su umjetno obogaćene, već se radi o pažljivo odabranim mješavinama lisnatog povrća koje prirodno sadrži nešto višu razinu biljnih bjelančevina.

Registrirani dijetetičari i kulinarski stručnjaci za Real Simple objašnjavaju vrijedi li uobičajenu zelenu salatu zamijeniti ovim novim mješavinama i kako na najučinkovitiji način obogatiti obrok proteinima.

Foto: iStock

Treba li kupovati proteinske mješavine umjesto klasične salate?

Čak i obična kristalka ili berat sadrže minimalne količine bjelančevina, no one se nikada nisu smatrale njihovim primarnim izvorom. Specijalizirane mješavine spajaju vrste poput mladog lišća graška, špinata, kelja i kineskog kupusa (bok choy), čime se sadržaj proteina u jednom pakiranju od stotinu i dvadeset grama podiže na oko pet grama.

Lišće slatkog graška ima vrlo blag, suptilno sladak okus. Budući da grašak spada u mahunarke, ova biljka prirodno pretvara apsorbirani dušik u aminokiseline, što joj daje nešto viši udio proteina u usporedbi s klasičnim vrstama salata.

Iako ove mješavine nude više bjelančevina od standardne zelene salate, stručnjaci naglašavaju da ih i dalje treba promatrati prvenstveno kao povrće, a ne kao glavni izvor proteina u obroku. Prava nutritivna vrijednost leži u kombinaciji tih proteina s vlaknima i bogatstvom mikronutrijenata. Pet dodatnih grama po pakiranju ugodan je bonus, no u kontekstu cjelovitog obroka riječ je o skromnoj količini, pa odabir prvenstveno treba temeljiti na osobnom ukusu i preferencijama.

Foto: iStock

Kako znatno povećati udio proteina u salati?

Za postizanje nutritivno bogatog obroka koji zadovoljava preporučenih dvadeset do trideset grama proteina po obroku, fokus treba staviti na dodatke i posipavanja.

Pola šalice kuhanih zrna mlade soje (edamame) ili kuhane leće dodaje oko devet grama proteina, uz obilje vlakana, željeza i folne kiseline. Oko osamdeset i pet grama kuhanog pilećeg mesa osigurava čak dvadeset i pet grama bjelančevina, dok ista količina lososa daje oko dvadeset grama proteina uz dragocjene omega-3 masne kiseline. Svježi zrnati sir u količini od pola šalice pruža oko četrnaest grama proteina, a može poslužiti i kao izvrsna baza za kremasti dresing.

Kombiniranjem ovih dodataka obrok postaje znatno zasitniji i nutritivno potpuniji, bez potrebe za odricanjem od omiljene sorte zelene salate. Ako vam matovilac ili rikola predstavljaju omiljenu bazu, slobodno ih zadržite, a unos bjelančevina osigurajte kvalitetnim nadjevima.