Biti vitalan

Kako i u starijoj dobi održati zdravlje mozga? Postoji nekoliko proaktivnih koraka

Dijana Ljubanović

FOTO/Unsplash

FOTO/Unsplash

Mozak ne voli rutinu pa izbjegavajte robotsko, automatizirano ponašanje

Biti vitalan do kraja života je nešto što svi priželjkuju. Postoje li proaktivni koraci koje možemo poduzeti da zaustavimo propadanje mozga kako starimo?


Prema dokazima u području neuroznanosti, čini se da je odgovor potvrdan. Istraživanja otkrivaju da starenje mozga zapravo ima više sposobnosti za promjenu i prilagodbu nego što se prije mislilo. Zapravo, studije pokazuju da mozak zapravo može postati pametniji kako starimo: što više novih iskustava učenja imamo, stvaramo više neuronskih puteva, što znači da zapravo možemo skladištiti veću mrežu neurona koji mogu značajno usporiti proces kognitivnog pada.


Istraživanja  pokazuju da stariji mozgovi mogu biti osjetljiviji na prepoznavanje uzoraka, prosuđivanje i akumulaciju znanja i iskustva, dajući onima starijima od 50 godina prednost u odnosu na mlađe mozgove ako fizička struktura mozga nije u opadanju.


Fizički pad mozga, što znači stvarno skupljanje i propadanje koje počinje u našim četrdesetima, odgovara kognitivnom padu. Sve ovo znači da zdravlje mozga mora biti prioritet za one u četrdesetima i pedesetima kako bi požnjeli najznačajnije nagrade.


Cilj je smanjiti stres na mozak, koji narušava rad mozga, te izgraditi nove živčane puteve kroz mentalnu stimulaciju. Dobra vijest je da je izgradnja boljeg zdravlja mozga u svakodnevnom životu lakša nego što mislite.


Smanjite obavljanje više zadataka kako biste sačuvali funkciju mozga. Vježbajte da se usredotočite na najvažniju stvar u ovom trenutku umjesto da pokušavate pokriti sve odjednom. Ova viša razina razmišljanja zapravo znači manji rizik od demencije kako starimo.


Mozak ne voli rutinu pa izbjegavajte robotsko, automatizirano ponašanje i preuzmite inicijativu da naučite nova ponašanja. Jednostavne stvari poput promjene jutarnje rutine ili učenja jesti lijevom rukom potaknut će mozak.


Ponavljajuća mentalna stimulacija, kao što je učenje novog jezika ili nove riječi svaki dan, može poboljšati izvedbu drugih zadataka.


Razmislite samo: poboljšanje vaše igre bridž može zapravo poboljšati vašu sposobnost vožnje automobila.


Dok “igre za mozak” i videoigre pretplatom preplavljuju tržište, nema dokaza da su te stvari učinkovitije od samostalnog učenja novih vještina. Ključni koncept je nov: proširiti se na nove jezike, sport i druge nove vještine koje će stimulirati mozak.


Sve informacije koje učimo o tome koliko značajnu ulogu imaju osnovne životne funkcije – način na koji jedete, spavate i krećete – u održavanju zdravlja mozga i prevenciji kroničnih zdravstvenih stanja poput dijabetesa i bolesti srca naglašavaju vrijednost zdravog načina života, piše Age Gracefully.


Evo šest čimbenika načina života koji mogu utjecati na zdravlje mozga.


Prehrana


Mnoge su namirnice povezane sa zdravljem mozga, a nove informacije o ulozi prehrane nastavljaju se pojavljivati. Neka od istraživanja koja otkrivaju uključuju dobrobit protuupalnih svojstava mediteranske prehrane na biljnoj bazi, koja uključuje zdrave masti kao što su maslinovo ulje i žitarice bogate vlaknima, u sprječavanju kognitivnog pada; utjecaj vitamina E, koji se nalazi u orašastim plodovima i sjemenkama, na razvoj demencije; i važnost smanjenja konzumacije rafiniranog šećera i jedenja ograničene količine ugljikohidrata s visokim udjelom vlakana jer istraživanja pokazuju da demencija i Alzheimerova bolest mogu biti posljedica “dijabetesa mozga”, što znači inzulinska rezistencija u mozgu koja može uzrokovati gubitak moždanih stanica.


Kontrola težine


Sve veći broj dokaza pokazuje da prekomjerna tjelesna težina u srednjim godinama povećava čimbenike rizika za niže kognitivne sposobnosti. Kontrola težine pomaže u kontroli krvnog tlaka, što utječe na funkciju mozga. Polagano, postojano mršavljenje koje je održivo ima veliku korist za zdravlje mozga.


Spavanje


Mozak zapravo radi puno pametnih stvari dok spavate, tako da dovoljno sna (od sedam do devet sati za većinu nas) može potaknuti učenje, pažnju i pamćenje. Dok spavate, vaš mozak uvježbava nove vještine, sređuje uspomene za budućnost i rješava probleme, što je jedan od razloga zašto spavanje često donosi odgovore na probleme.


Vježbajte


Kardiovaskularne vježbe su vitalne za zdravlje mozga; povećava protok krvi, isporučujući više hranjivih tvari u mozak. Ono što je najvažnije, povećava neurotropni faktor iz mozga, protein koji pomaže u preživljavanju moždanih stanica. Svaka tjelovježba pomaže, ali prava korist se očituje kada ste aktivni barem tri sata tjedno.


Kontrola stresa


Stres i tjeskoba povezani su s poremećajima pamćenja. Stres može ometati funkciju neurotransmitera u mozgu i stvarati toksine koji uzrokuju oštećenje stanica i skupljanje mozga. Meditacija, molitva i druge tehnike opuštanja zajedno s intenzivnijim terapijama mogu biti potrebne za kontrolu stresa. Zastoji i opuštanje poboljšavaju razmišljanje na višoj razini i zdravlje mozga.


Dodaci


Dodaci prehrani koji su preplavili tržište nisu dokazano učinkoviti u usporavanju kognitivnog pada. Ne radi se o jednom nutrijentu nego o prehrani u cjelini. Aspirin na dan, međutim, pokazao se učinkovitim zbog svojih protuupalnih svojstava. Pokazalo se da statini koji se propisuju za sprječavanje srčanih bolesti imaju istu korist, a sve je više dokaza da multivitamin dnevno održava mozak u vrhunskom obliku.


Rezultati studija pokazali su da multivitamini poboljšavaju kognitivne funkcije – čak i nakon samo nekoliko tjedana suplementacije. Zapravo, muškarci koji su uzimali visoke doze suplemenata kompleksa vitamina B pokazali su poboljšanja kognitivnih funkcija, a također su prijavili manji mentalni umor i višu razinu energije. Žene su također imale koristi od dnevnih suplemenata, što je dokazano poboljšanjem sposobnosti obavljanja više zadataka. Djeca u dobi od 8 do 14 godina dobro su radila zadatke usmjerene na pozornost.


Multivitamini nisu čarobni i sigurno ne mogu poslužiti kao zamjena za zdravu prehranu, ali mogu biti jedna od komponenti zdravog načina života. To je jedna od onih stvari koje spadaju u kategoriju “ne može naškoditi, može pomoći”. Dakle, ako vam je trebao još jedan razlog da dodate multivitamin u svoj dnevni zdravstveni režim, dodajte kognitivne funkcije na popis. Ako želite svom mozgu dati poticaj, počnite s vitaminima.