Foto iStock
Kalendarska godina koja ima jedan dan više
povezane vijesti
- U kočenju, 80-godišnji vozač izgubio nadzor nad mopedom i pao na kolnik. Završio teško ozlijeđen u bolnici
- Oduzela prednost prolaska mopedu. Uslijed udarca, vozač mopeda pao na kolnik i s težim ozljedama završio u bolnici
- Sletjele s ceste i udarile u ogradni zid. Vozačica neozlijeđena dok je suvozačica sa težim ozljedama u bolnici
2024. bit će prijestupna godina, tj. kalendarska godina koja ima dodatni dan, koji odgovara 29. veljači, danu koji se dodaje svake 4 godine.
Otkrijmo koje je podrijetlo, zašto je uvedena i što popularna kultura kaže o prijestupnim godinama.
Što je to i kako djeluje
Rekli smo da je prijestupna godina godina s jednim danom viška, a razlog tome je činjenica da je Zemlji potrebno 365 dana i oko 6 sati da napravi jednu orbitu oko Sunca, ali naš gregorijanski kalendar zaokružuje brojku na 365 dana.
Dodatni dan svake 4 godine služi kao kompenzacija za obnavljanje sati kalendarske godine u odnosu na solarnu i izbjegavanje čitavog niza neugodnih posljedica kao što je, primjerice, promjena godišnjih doba.
Julije Cezar ga je prvi put uveo 46. pr. Kr., ali u to je vrijeme dodatni dan odgovarao 24. veljači, ili šestom danu prije ožujskih kalendi, koji se zvao “sexto die ante Calendas Martias”, a zatim “bis sexto die”, dakle prijestupna godina.
Tek kasnije je to pomaknuto na 29. veljače.
Budući da dodatni dan koji je uveo Julije Cezar nije bio dovoljan za kompenzaciju sati razlike u odnosu na solarnu godinu, uveden je gregorijanski kalendar (koji je sadašnji) kojim je utvrđeno da svjetovne godine više nisu prijestupne, osim onih višekratnici 400.
Zapravo, u gregorijanskom kalendaru, nesekularne godine čiji je broj djeljiv s 4 i sekularne godine čiji je broj djeljiv s 400 su prijestupne godine.
Prijestupna godina: donosi li nesreću?
Prijestupna godina, katastrofalna godina. Pa da, prema narodnoj kulturi, prijestupne su godine nesretne, a u to su se uvjerili već stari Rimljani.
Veljača je tada bila Mensis Feralis, mjesec posvećen preminulima, povezan sa smrću i završetkom ciklusa, stoga očito ne baš sretan.
Zbog toga se produljenje za još jedan dan smatralo lošim znakom.
Ali što drugdje u svijetu kažu o prijestupnoj godini? Rusi očito vjeruju da donosi nepredvidive vremenske uvjete dok ih škotski farmeri smatraju potencijalno štetnima za stoku, posebice ovce.
U Grčkoj, prema praznovjerju, parovi koji se vjenčaju u prijestupnoj godini su predodređeni za razvod.
Zapravo, prema drevnom narodnom vjerovanju, parovi koji se rastanu u prijestupnoj godini više nikada neće pronaći sreću.
Srećom ima i onih koji vjeruju upravo suprotno, kao što je slučaj u anglosaksonskim zemljama, gdje se prijestupna godina smatra sretnom, a 29. veljače idealnim danom za pokretanje novih inicijativa.
