Minimalizam se često pogrešno svodi na estetiku praznih prostora i nekoliko pažljivo odabranih predmeta. U stvarnosti, riječ je o svjesnom pristupu vlastitom životu i procesu uklanjanja suvišnog da bi ono bitno napokon došlo do izražaja.

U svijetu koji nas konstantno potiče na kupnju i gomilanje, odluka da posjedujemo manje može djelovati gotovo kontraintuitivno.

Rješavanje viška stvari nije samo fizički zadatak, već i mentalni proces. Svaki predmet nosi određenu težinu, bilo praktičnu, emocionalnu ili simboličku, i upravo zato odluka da ga zadržimo ili otpustimo zahtijeva iskrenu procjenu vlastitih potreba.

Minimalizam obogaćuje život

Minimalizam ne znači odricanje radi odricanja, već stvaranje prostora za ono što ima stvarnu vrijednost: vrijeme, fokus i osjećaj lakoće u svakodnevici.

Upravo o tome piše Fumio Sasaki u knjizi “Zbogom, stvari” u kojoj se predstavlja kao običan čovjek koji je živio u stalnom stresu, uspoređujući se s drugima.

Sasaki je jednog dana odlučio promijeniti svoj život tako što se oprostio od većine svojih stvari, a posljedice su bile nevjerojatne. Kaže da je stekao slobodu, poboljšao fokus i produbio svoj osjećaj zahvalnosti pa na temelju vlastitog iskustva tvrdi da minimalizam ne samo da mijenja naš prostor, već nam i obogaćuje život.

“Zbogom, stvari”, u nakladi Planetopije, u uvodnom se dijelu bavi definicijama i odlikama minimalista, a potom propitkuje zašto smo uopće došli do toga da skupljamo toliko stvari.

Treće poglavlje nudi osnovna pravila za reduciranje materijalne imovine, a četvrto govori o promjenama koje se događaju u životu Sasakija nakon što postaje minimalist.

Posljednji dio knjige bavi se autorom teorijom o tome zašto je zbog tih promjena postao sretniji, a nama se najviše svidio dio sa pedeset i pet savjeta koji su nam (itekako) pomogli da se riješimo viška stvari.

U nastavku ćemo izdvojiti nekoliko ključnih.

Odbacite uvjerenje da ne možete odbaciti svoje stvari

Ključna filozofija Sasakija sadržana je upravo u ovom krucijalnom savjeti jer svi imamo najviše problema upravo s time da se vežemo za materijalno i mislimo da bez njega ne možemo.

Sasaki kaže da ne postoji osoba koja je po prirodi nesposobna odbaciti svoje stvari jer samo mislimo da se ne možemo odvojiti od njih.

Vještina rješavanja

Sasaki naglašava da se nitko neće jedno jutro probuditi kao minimalist, vješti u danshariju odnosno bacanju stvari.

Sugerira da prvi dan bacimo svo smeće, drugi dan prodamo knjige i CD-ove, treći električne sprave, a četvrti da prodate ili donirate velike komade namještaja.

Kaže pritom da sam čin rješavanja stvari ne traje toliko dugo, koliko traje odluka da se pokrenete.

Ponovna kupovina

Jedna od zanimljivih lekcija je ona u kojoj Sasaki traži da se upitamo: “Da izgubim ovu stvar, bi li je ponovno kupila?”. Ako je odgovor potvrdan, onda vam je ta stvar potrebna. Ali, ako nije… onda recite zbogom bezveznom predmetu.

Pronalazak jedinstvene uniforme

Sasaki se osvrće na činjenicu da je Steve Jobs uvijek nosio istu odjeću te da je Mark Zuckerberg ljubitelj jednakih sivih majica, a Einsten je pak uvijek nosio isti model jakne.

Autor sugerira da nam za udoban život nije potrebno mnogo odjeće i da je potrebno graditi jednostavnu garderobu zbog koje ćemo izgledati ujednačeno. Slijepo praćenje trendova je, kako kaže, pretjerivanje suvremenog svijeta.

Lančana reakcija

Odličan primjer lančane reakcije u knjizi “Zbogom, stvari” je kupovina novog mobitela ili televizije. Primjerice, uz mobitel stižu punjač, slušalice i maskica, a uz računalo nam je potreban stol, printer, skener, podloga za miš i još mnoštvo sitnica.

Sasaki se ovdje u svom slučaju poslužio radikalnom mjerom pa se riješio TV-a, a s njime PlayStationa, snimača i kućnog kina te sve i jednog kabela, produžnog i adaptera. Možda mnogima radikalno, ali, pokušajte se riješiti jedne stvari koja će izazvati lančanu reakciju i usmjeriti vas na put prema minimalizmu.