Šesti siječnja 2021. godine bio je pravi šok za Amerikance. To je događaj koji predstavlja prekretnicu na društvenom, kulturnom i političkom planu SAD-a. Predsjednik Donald Trump suočio se s činjenicom da će postati prvi američki predsjednik protiv kojeg je dva puta podignut zahtjev za opozivom (impeachment).

​Postupak opoziva osmislili su i uveli u američki pravni sustav utemeljitelji SAD-a, posebice Benjamin Franklin. Ideja je bila pronaći rješenje za slučajeve u kojima predsjednik, ili druga osoba na važnom položaju u državi, zlorabi svoju moć. Američki ustav predviđa tri slučaja u kojima savezni dužnosnici mogu biti uključeni u postupak opoziva: izdaja, korupcija i »drugi ozbiljni zločini i nedjela«. No ovaj potonji izraz prilično je nejasan. Uvijek je dovodio do rasprave među pravnim stručnjacima o tome koja djela mogu dovesti do opoziva, a koja ne? Sada je Trump konkretno optužen za »poticanje pobune« nakon što je 6. siječnja u Washingtonu održao zapaljivi govor, prije nego je skupina prosvjednika nasilno napala središte američke vlasti. U napadu je ubijeno pet osoba.

U srijedu je Zastupnički dom američkog Kongresa, izglasao rezoluciju kojom je pozvao potpredsjednika SAD-a Mikea Pencea da pokrene postupak uklanjanja Donalda Trumpa s vlasti predsjednika SAD-a, pozivajući se na 25. amandman Ustava. Riječ je o amandmanu kojim se regulira postupak prenošenja ovlasti, barem privremeno, na potpredsjednika koji postaje privremeni predsjednik. Ako predsjednik ne želi dragovoljno podnijeti ostavku, potpredsjednik i većina vladinog kabineta mogu odlučiti da predsjednik »nije u stanju izvršavati ovlasti i dužnosti svog ureda«. Još prije donošenja ove rezolucije, potpredsjednik Mike Pence je u pismu predsjednici Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi dao do znanja da »korištenje 25. amandmana za uklanjanje Trumpa nije u interesu SAD-a«.

U trenutku kada je do Bidenove inauguracije preostalo manje od tjedan dana, unatoč odluci Zastupničkog doma o opozivu od 13. siječnja, ovo pitanje je i dalje otvoreno. Predsjednica Zastupničkog doma Nancy Pelosi dala je do znanja da predsjednik Donald Trump mora biti smijenjen, bilo na temelju odredbi 25. amandmana na Ustav, ili kroz postupak opoziva. Američko društvo je podijeljeno kao nikad do sada. Jedni traže ne samo ostavku Trumpa, već i pokretanje procedure za utvrđivanje njegove kaznene odgovornosti. Drugi su veoma oprezni kada je riječ o takvom načinu pokretanja opoziva, jer znaju da je istovremeno u pitanju 1. amandman Ustava SAD-a, koji jamči slobodu govora. Joe Biden je u jednom od svojih nastupa između ostalog izjavio: »U posljednje četiri godine imali smo predsjednika koji je u svemu što je učinio, izrazio prezir prema našoj demokraciji, našem Ustavu i vladavini zakona. Od samog početka pokrenuo je sveobuhvatan napad na naše demokratske institucije. A jučer je bio vrhunac tog neumoljivog napada. Odnosno, bila je to pobuna, tko god da ju je počinio, pobunjenik je, a Trump je vođa pobunjenika.«
​No, realno govoreći, treba podsjetiti da je takvih i sličnih prosvjeda, uključujući nasilne događaje sa žrtvama, tijekom proteklog razdoblja u SAD-u bilo poprilično. Primjerice 2015. godine, kada su Black Lives Matter organizirali velike prosvjede povodom ubojstva mnogih Afroamerikanaca. Prosvjednici su blokirali promet u centru San Francisca kako bi skrenuli pozornost na nenaoružane djevojke Afroamerikanke, koje je policija ubila. Tijekom prosvjeda 2019. godine, kako prenosi Washington Post, policajci su pucali na 1.001 osobu itd. Sada Biden i Trump obostrano tvrde da »brane Ustav«. Dvije strane se oslanjaju na isti legitimitet. Istovremeno Biden nekoliko puta uspoređuje Trumpa s »autokratima i diktatorima«.

Jonathan Turley, profesor prava i pravni komentator sa Sveučilišta »George Washington« izjavio je da predsjednik Donald Trump ne smije biti podvrgnut »brzom opozivu«, unatoč izgovorenim »nesmotrenim« riječima koje jedni interpretiraju na jedan, a drugi na sasvim drugi način. Koncept iznenadnog impeachmenta (opoziva) u suprotnosti je s ustavnom intencijom, jer je ovaj postupak osmišljen da bude promišljen, a ne impulzivan/hirovit. To je suština o čemu su autori tog amandmana razmišljali kada su ga pisali. No, Zastupnički dom je 13. siječnja 2021. godine donio odluku o opozivu Trumpa po kratkom postupku: 232 parlamentarca je bilo »za« – uključujući 10 republikanaca, 197 protiv i pet suzdržanih, neposredno pred inauguracijom novog predsjednika. Time su zaobiđena bilo kakva saslušanja i razgovori o ovim vrlo delikatnim pitanjima. »Demokrati bi mogli požaliti dan ako nastave tim putem. Jer, primjerice, već za nekoliko godina, republikanci bi mogli primijeniti isti postupak i zatražiti opoziv predsjednika Joea Bidena« izjavio je prof. Turley. ​Isto stajalište prenio je i CNN: »Nijedna istraga nije dovršena. Nisu održana ročišta.«

​​Istovremeno mnogi tvrde da je ono što je predsjednik Trump učinio, bilo poticanje na zločin, ionako već duboko nezadovoljne mase Amerikanaca. Mnogi pravni stručnjaci zauzeli su isto stajalište. No, prof. dr. Turley i dalje inzistira na tome da je to pravno i suštinski pogrešno. »Ne znam ni za jedan slučaj koji bi mogao potvrditi da je taj govor bio poticanje na počinjenje kaznenih djela. Morate biti vrlo oprezni s tim. Kad počnete uklanjati predsjednike na temelju onoga što smatrate mentalnom invalidnošću, to je standard koji se lako može zlorabiti. Ako Trump bude smijenjen s dužnosti zbog uporabe zaštićenog govora u obraćanju pristašama koji jamči 1. amandman Ustava SAD-a, svim Amerikancima potencijalno prijeti ista sudbina. Ovo što se događa treba zabrinuti sve, glavni problem nije Trump«, smatra Turley.

​Nedavno je bivšem teksaškom kongresmenu Ronu Paulu zabranjeno korištenje njegove Facebook stranice, zbog navodnog »kršenja standarda zajednice«. Njegova najnovija objava povezana je s člankom o »šokantnom« porastu cenzure na društvenim mrežama. Facebook ga je potom nastavio blokirati prema istoj nespecificiranoj politici o »standardu zajednice«. Paul, bivši predsjednički kandidat, desetljećima je otvoreni kritičar ratova koje vodi SAD po svijetu i zagovornik je građanskih sloboda. Pritom je napisao: »Facebook (globalisti) me spriječio da upravljam svojom stranicom. U prošlosti nikada nismo dobili nijednu obavijest o kršenju standarda zajednice.« Njegov sin, senator dr. Rand Paul, je izjavio: »Facebook sada obranu slobode smatra pobunom. Čak i prije pobune, demokrati su pozivali na crne liste i odmazdu nad svima koji se smatraju ‘suučesnicima’ u Trumpovoj administraciji. Gdje će sve to završiti?«.

​Od siječnja 2021. godine Twitter (globalisti) je odlučio suspendirati stranicu američkog predsjednika Donalda Trumpa. I dok mnogi tvrde da su takve mjere za ušutkavanje Donalda Trumpa »provedene u najboljem interesu javnosti«, treba ozbiljno promisliti o implikacijama takvog ponašanja. Twitter, bez obzira koliko je ova platforma popularna u svijetu i što Trump govori, zauvijek ostaje privatni entitet, koji si ne može uzeti za pravo da donosi zakone. To su nedopuštene odluke koje pojedinac ili tvrtka ne bi smjele izvršavati bez nadzora i prava na uporabu pravnog lijeka. S druge strane, mnogi upozoravaju da je veoma opasno na društvenim mrežama »u ime podrške demokratski izabranog predsjednika«, zagovarati ili cenzurirati stavove onih koji ne misle kao on. »Nije Twitter zadužen da čuva moral, demokraciju i građanske slobode u društvu. Nije njegov posao usmjeravati mišljenja građana i oblikovati njihove stavove«, objavio je New Eastern Outlook, 7. siječnja 2021. godine. »Bill Russo (globalist), zamjenik direktora za komunikacije u kampanji Joea Bidena (globalist), javno je zahtijevao da Facebook uvede cenzuru. On i drugi to čine pod izlikom da ‘sprečavaju Trumpa da širi dezinformacije’ », prenosi Global Research 3. prosinca 2020. godine. Nakon opsade američkog Capitol Hilla Forbes (globalisti) upozorio je sve tvrtke koje razmatraju mogućnost zapošljavanja bivših dužnosnika iz administracije predsjednika DonaldaTrumpa, da će biti pažljivo praćene.

​Postavlja se pitanje je li Trump pogreška u sustavu, ili simptom duboke bolesti nacije? Što će biti za četiri godine? Hoće li snage koje su iznjedrile Trumpa, koji je na ovim izborima dobio mnogo veću podršku nego 2016. godine kada je pobijedio, ponovno trijumfirati? Koriste li globalisti sada Trumpa kako bi još više produbili podjele u američkom društvu, tako da će svatko tko ne podržava ‘mainstream’ ideje i globaliste, odmah biti proglašen trumpistom, odnosno svojevrsnim ‘neprijateljem demokracije’? Istovremeno Joe Biden se zalaže za usvajanje »velikog reseta kapitalizma« zajedno sa Svjetskim ekonomskim forumom (globalisti), na nacionalnoj i međunarodnoj razini, o čemu građani uopće nisu informirani, niti konzultirani. U službenom memorandumu s osam potpisa, svi čelnici oružanih snaga Sjedinjenih Država potvrđuju svoju vjernost Ustavu, a Joea Bidena prepoznaju kao sljedećeg »vrhovnog zapovjednika« i pritom najoštrije osuđuju »nasilne nerede« na Capitol Hillu. Dokument oružanih snaga SAD-a potvrđuje potpuni raskid između Pentagona i Trumpa, i to prije inauguracije novog predsjednika. Povjesničari i stručnjaci ne sjećaju se sličnih presedana.