Mnoga istraživanja pokazuju da se u Europi širi val antisemitizma kakav nije viđen posljednjih osamdeset godina. Devet od deset Židova koji žive u Uniji vjeruje da se antisemitizam povećao, a 85 posto smatra to ozbiljnim problemom.

Poznata je izreka bivšeg njemačkog kancelara Helmuta Kohla iz osamdesetih godina prošlog stoljeća kada su mu predočeni rezultati jedne ankete koja je jasno pokazala visoku razinu antisemitizma u Njemačkoj: »Velika većina našeg stanovništva je imuna na antisemitizam.« Danas, kako prenosi Frankfurter Allgemeine Zeitung, Felix Klein, povjerenik njemačke savezne vlade za borbu protiv antisemitizma, pozvao je policiju i tužitelje tražeći od njih »veću odgovornost i veće ovlasti u prepoznavanju antisemitizma i kažnjavanju onih koji ga prakticiraju«. Wolfgang Schäuble, predsjednik njemačkog Bundestaga, nedavno je rekao: »Iako je legitimno oštro kritizirati izraelsku politiku i glasno prosvjedovati protiv nje, nema opravdanja za antisemitizam, mržnju i nasilje.« Zatim je dodao: »Muslimanske izbjeglice i imigranti u Njemačkoj moraju biti obaviješteni o tome da su oni imigranti u zemlji u kojoj postoji posebna odgovornost za Izrael kao dijela našeg identiteta.« Pritom se založio da židovske zajednice dobiju najbolju moguću zaštitu, prenosi Guardian News.

U 2020. godini, prema podacima koje je objavila savezna vlada, njemačka policija je prijavila ukupno 2.275 antisemitskih zločina iz mržnje, u prosjeku šest dnevno. To pokazuje povećanje više od 10 posto u odnosu na broj prijavljenih antisemitskih zločina u 2019., rekordnoj godini za takve vrste zločina. Broj antisemitskih zločina zabilježenih 2020. godine bio je najveći otkako je Federalni ured kriminalističke policije (Bundeskriminalamt, BKA) 2001. godine, uveo tzv. Sustav za registraciju politički motiviranih zločina (PMK). Službene brojke odnose se samo na zločine koje je prijavila policija, a stvarni broj incidenata je vjerojatno puno veći. Novi podaci koje je u veljači ove godine objavio njemački Tagesspiegel pokazuju da je policija uspjela identificirati 1.367 osumnjičenih, ali je na kraju uhićeno samo pet. Njemački profesor povijesti Peter Longrich, autor velikog broja knjiga, npr. »Hitler und er Weg zur »Endlösung« (Piper, 2001), »Hitler’s Role in the Final Solution,« (Tempus, 2001), »Politik der Vernichtung. Eine Gesamtdarstellung der nationalsozialistischen Judenverfolgung« i drugih, već dugo istražuje korijene modernog antisemitizma u Njemačkoj. U intervjuu za Israel This Week izjavio je: »Porast broja antisemitskih incidenata nije slučajan. Taj fenomen nikada nije nestao i njegovo liječenje zahtijeva hitan plan. U Njemačkoj su bili rašireni antisemitski stavovi, čak i nakon holokausta. Međutim, u međuvremenu je antisemitizam postao tabu tema u javnom životu.« Po njegovom mišljenju antisemitizam se danas ne vraća niti eskalira jer ga je oduvijek bilo. Jedino danas, smatra on, »sve više ljudi spremno je s njime identificirati u javnosti«. »Ekstremna desnica je odgovorna za antisemitske incidente u Njemačkoj, to nije sporno, ali nije u potpunosti odgovorna«, često ističe u medijima Monica Schwarz-Friesel, jedna od vodećih ekspertica za antisemitizam u Njemačkoj. Ona je zamijetila da ekstremna desnica uopće ne skriva svoju mržnju prema Židovima i Izraelu. No pritom ističe da je ekstremna ljevica, »potaknuta antižidovskim osjećajima, sklona skrivati ​​svoj antisemitizam iza maske anticionizma i palestinskog aktivizma«.

Njemački vodeći mediji i većina političara za antisemitizam uglavnom optužuju ekstremnu desnicu. Međutim, pojedine neovisne studije su otkrile da su fanatici krajnje desnice odgovorni samo za manji dio antisemitskih napada u Njemačkoj tijekom posljednjih godina. Primjerice Odjel za istraživanje i informacije o antisemitizmu (Recherche-und Informationsstelle Antisemitismus, RIAS) u jednom svome izvješću tvrdi da je krajnja desnica odgovorna za nešto manje od 20 posto antisemitskih zločina. Jedno istraživanje koje su proveli njemački Židovi na Sveučilištu u Bielefeldu pokazalo je da su otprilike 60 posto antisemitskih napada počinili islamisti. Die Welt je svojedobno objavio sljedeću informaciju: »Dugo vremena postoje ozbiljne kritike stručnjaka da se krajnjoj desnici pripisuje većina slučajeva antisemitizma, a pritom se islamistima ne posvećuje dovoljno pažnje.« Dragocjene informacije o stanju antisemitizma u Njemačkoj mogu se pronaći i u Godišnjem izvješću o antisemitizmu za 2020. godinu koje je u siječnju ove godine objavilo izraelsko Ministarstvo za dijasporu pod nazivom »Antisemitism – Annual Report 2020, Situation Assessment, Trends, and Incidents«. Novi antisemitizam se poglavito očituje na dva načina: kao oporba cionizmu i kritika izraelske vlade (39,1 posto) te kao klasični antisemitizam koji se manifestira demonizacijom Židova, židovskim navodnim globalnim planovima i pozivom na nasilje protiv njih (40,5 posto). Petra Pau, potpredsjednica Bundestaga smatra, da »koronakriza djeluje na antisemitizam kao njegov pojačivač«.

Ugledni povjesničar i stručnjak za antisemitizam Michael Wolfssohn nazvao je muslimanski antisemitizam »najopasnijom prijetnjom Židovima u Njemačkoj i Europi. »To što se većina antisemitskih incidenata pripisuje njemačkim ‘desnim’ počiniteljima, iza svega stoji politička motivacija«, rekao je. To uopće nije čudno, jer je njemačka službena politika na čelu s kancelarkom Angelom Merkel, osobito 2015. godine, bila najodgovornija za ulazak više stotina tisuća ilegalnih imigranata u Njemačku i EU. Danas se ta ista politika pokušava opravdati zbog teških posljedica takvog načina vođenja imigrantske politike. Kulturološke promjene europskih vrijednosti, ne samo kroz jačanje antisemitizma, nepovratno mijenjaju sliku Europe.