Drago Kraljević

Veto Mađarske i Poljske na proračun Unije (ni)je prijetnja solidarnosti EU-a

Drago Kraljević

REUTERS

REUTERS

Orbanu i Kaczynskom europski novac je neophodan za ispunjavanje izbornih obećanja, a nizozemski premijer Marka Rutte je poručio »da bi se dosljedno ispoštovala vladavina zakona, EU bi mogao predmetni paket realizirati i bez Poljske i Mađarske«

placeholder


Nakon usvajanja novog proračuna Europske unije, povjerenik zadužen za proračun, Johannes Hahn, izjavio je: »Današnjim dogovorom omogućit će se jačanje posebnih programa u okviru dugoročnog proračuna za razdoblje od 2021. do 2027. godine, uključujući Obzor Europa, Erasmus, EU4Health. Dugoročni proračun EU-a i instrument NextGenerationEU iznosit će ukupno više od 1,8 bilijuna eura. Proračun će imati ključnu ulogu u oporavku država članica. »No, kada pogledamo te brojke, odmah zamjećujemo da će više od 50 posto tog iznosa biti namijenjeno modernizaciji u okviru programa »Obzor Europa« za klimatsku i digitalnu tranziciju u kojemu, između ostalog, piše da će »u tijeku oporavka ubrzati te dvije paralelne tranzicije«. Prva je prilično načelno prikazana, dok je druga – digitalna, razrađena vrlo detaljno. Ona predviđa ulaganja u oporavak usmjerena na strateške digitalne kapacitete, uključujući umjetnu inteligenciju, kibersigurnost, zaštićenu komunikaciju, podatkovnu infrastrukturu, mreže 5G i 6G, superračunala itd.


​​Paolo Gentiloni, povjerenik Europske komisije za gospodarstvo, nedavno je izjavio da će se »gospodarski rast vratiti 2021. godine, ali bit će potrebne najmanje dvije godine da se europsko gospodarstvo približi razdoblju prije početka pandemije«. U dokumentu Europske komisije također možemo iščitati da će se državni deficit u eurozoni povećati od 0,6 posto BDP-a (2019.) na oko 8,8 posto u 2020. godini. No ono što posebno zabrinjava, projekcije za Europu lošije su od svjetskog prosjeka! BDP u europskim zemljama, unutar i izvan EU-a, prosječno će pasti čak 6,7 posto. Na žalost, od tih brojki postoje još lošije – one za Hrvatsku. Prema procjenama MMF-a, hrvatski BDP past će čak 9 posto. »To je još najbolji scenarij. Može biti i puno, puno lošije«, izjavio je ekonomski analitičar Damir Novotny. Zbog pandemije koronavirusa, možemo očekivati da će hrvatsko gospodarstvo u 2020. godini potonuti možda čak 11 posto, što je veći pad nego kod ijedne druge zemlje srednje i istočne Europe.


​​Nova studija Europskog vijeća za vanjske odnose (ECFR-a), uoči prezentacije programa Ursule Von der Leyen na Kolegiju povjerenika EU-a, prikazuje što o politikama EU-a misle njezini građani. Kada je riječ o potencijalnim sukobima između SAD-a i Rusije, većina ispitanika u gotovo svim zemljama Unije želi da EU ostane neutralan. Takav stav podržava gotovo tri četvrtine (73 posto) ispitanika u Njemačkoj, više od 80 posto u Grčkoj i Austriji… Veliki broj Europljana nije pozitivno raspoložen prema zemljama zapadnog Balkana koje se žele pridružiti EU-u. Istovremeno, građani su veoma sumnjičavi prema trenutačnoj sposobnosti Unije da zaštiti svoje ekonomske interese na globalnom planu. Kada je riječ o Rusiji, više od polovine ispitanika vjeruje da je trenutačna politika sankcioniranja EU-a »uravnotežena«, s izuzetkom Austrije, Grčke i Slovačke. Podrška strožoj politici prema Rusiji bila je najjače izražena u Poljskoj (55 posto).




​Europski građani podijeljeni su oko toga treba li njihova zemlja ulagati u obrambene sposobnosti NATO-a ili EU-a. Pristalice Macronove stranke La République En Marche radije bi povećali ulaganja u obranu EU-a (78 posto), a ne u NATO (8 posto). Istovremeno vodeća Stranka prava i pravde u Poljskoj smatra da prvenstveno treba jačati NATO (56 posto). Kada je u pitanju Rusija, prema kojoj EU već dugi niz godina provodi stroge sankcije, situacija nije tako jednostavna jer u Rusiji ima više europskih tvrtki nego ruskih u Europi, odnosno Europskoj uniji. Na susretu Udruge europskih tvrtki početkom listopada ove godine, Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, izjavio je: »Cijenimo mogućnosti za dijalog s europskim poduzetnicima s ciljem promicanja pragmatične, bez politike i obostrano korisne za dobrobit ljudi.« Mnogi ispitanici smatraju da bi, ako bi se EU sutra raspao, to bio veliki gubitak zbog nemogućnosti da surađuju u sigurnosnim i obrambenim pitanjima kao kontinentalna sila u konkurenciji s globalnim igračima poput Kine, Rusije i SAD-a. Kada je riječ o političkom sporazumu koji su države članice EU-a postigle na izvanrednom sastanku Europskog vijeća 17. i 21. srpnja ove godine, rezultati istraživanja koje je provedeno u Finskoj krajem srpnja pokazali su da se samo četvrtina Finaca nije složila s tim sporazumom. Otprilike isti postotak je otvoreno podržao sporazum, dok je 42 posto ispitanika taj dokument ocijenilo »nužnim zlom« koje treba prihvatiti. Istraživanje koje je u isto vrijeme provedeno u Austriji, pokazuje da je sporazum podržalo dvostruko više Austrijanaca od onih koji su bili protiv.


Komentar koji je objavio ECFR sredinom rujna ove godine pokazuje da se novi proračunski paket Unije može ocijeniti kao »veliki iskorak u povijesti europske solidarnosti«. No u praksi to nije tako. »Molim sve u EU-u da budu odgovorni. Nije vrijeme za ulaganje veta, već za djelovanje brzo i u duhu solidarnosti. U slučaju blokade, Europljani će platili visoku cijenu.« To su riječi koje je izrekao njemački ministar europskih poslova i predsjednik Vijeća EU-a Michael Roth, komentirajući raspravu na sastanku 27 veleposlanika (Coreper), gdje su predstavnici Mađarske i Poljske stavili veto na proračun. Sada Njemačka provjerava što se zapravo krije iza takvog veta. Je li to običan blef ili opasna prijetnja za EU? S ozbiljnijom ekonomskom krizom koju je izazvao COVID-19 europski fondovi postaju sve bitniji za oporavak njezinih članica. Kada je u pitanju mađarski i poljski veto, treba pojasniti da se tu konkretno radi o načelnom sporazumu o višegodišnjem financijskom okviru 2021-27, glasovanju za potvrđivanje sporazuma s Parlamentom o mehanizmu uvjetovanja vladavine zakona i i pokretanje postupka o takozvanoj »odluci o vlastitim sredstvima«, koja je potrebna Europskoj komisiji za zaduživanje na financijskom tržištu radi financiranja Fonda za oporavak. Pravni stručnjaci vele da je samo za jednu od tri navedene mjere predviđeno glasovanje kvalificiranom većinom. Ako je tome tako, postavlja se pitanje koliko su prijetnje doista ozbiljne? Pritom treba podsjetiti da su za ostvarivanje izbornih obećanja i Viktoru Orbanu i Jaroslawu Kaczynskom neophodno potrebna i europska sredstva. U tom kontekstu, zanimljivo je spomenuti jednu novu, pomalo neočekivanu izjavu nizozemskog premijera Marka Ruttea: »Da bi se dosljedno ispoštovala vladavina zakona, EU bi mogao predmetni paket realizirati i bez Poljske i Mađarske«. »Zaštita našeg proračuna i poštovanje vladavine zakona, idu ruku pod ruku. Moramo učiniti sve da zaštitimo europske fondove pojačavanjem borbe protiv mogućih prevara«, izjavila je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije.


U četvrtak 5. studenoga Vijeće EU-a i Europski parlament dogovorili su se o primjeni novog mehanizma koji omogućuje EU-u da uskrati sredstva državama članicama koje ne poštuju vladavinu zakona. Novi sporazum između Vijeća i EP-a koji tek treba dobiti konačnu potvrdu, dio je širokog plana oporavka od posljedica COVID-19, dogovorenog na sjednici Europskog vijeća u srpnju ove godine. Hrvatska bi trebala također dobro promisliti o ovim zaključcima, posebice zbog aktualnog stanja korupcije u našoj zemlji. Istovremeno dok se u EU-u vodi žestoka rasprava o (ne)poštivanju zakona i europskih propisa, ukupno bogatstvo milijardera u svijetu – uključujući europske – poraslo je za 308 milijardi dolara. Njihovo bogatstvo je od 1990. do 2020. godine poraslo za oko 1.130 posto. Dok se u EU-u zaoštravaju odnosi između Mađarske i Poljske s ostalim dijelom Unije, nagomilavaju gospodarski i socijalni problemi…


Klaus Schwab, osnivač Svjetskog ekonomskog foruma, izjavljuje: »Došlo je vrijeme za veliki reset globalnog kapitalizma«. Ovim je zagonetnim riječima otvorio virtualni sastanak u Davosu, gdje se svake godine okuplja međunarodna financijska elita. Schwab otkriva: »Svijetla strana pandemije je pokazala koliko brzo možemo napraviti radikalne promjene u svom načinu života.« On je dao do znanja da je i transhumanizam dio »velikog reseta« jer će, kako navodi, »četvrta industrijska revolucija dovesti do fuzije (spajanja) našeg fizičkog, digitalnog i biološkog identiteta.«
​Zanimljivo da se posljedice ove pandemije, poznate po drakonskim politikama izolacije ljudi, krahu nacionalnih ekonomija, porastu broja mentalno oboljelih i slično, izvrsno uklapaju u najavljeno veliko resetiranje globalnog kapitalizma. Ostaje pitanje hoće li EU u takvim okolnostima pronaći dovoljno snage i mudrosti da sačuva svoje stečevine.