Piše Drago Kraljević

U Hrvatskoj raste pozitivan dojam o Europskoj uniji

Drago Kraljević

Foto Reuters

Foto Reuters

Pozitivna predodžba EU-a u Hrvatskoj povećala se za jedan postotni bod, s 47 na 48. U Grčkoj pozitivno mišljenje ima 34 posto građana, u Austriji 35, Belgiji 39, Finskoj 40, Francuskoj 41, Italiji i Slovačkoj 43, na Cipru 44, u Španjolskoj 45, Rumunjskoj 47, Švedskoj 46 i Danskoj 47

placeholder


Kakvo je mišljenje Europljana o aktualnim pitanjima i problemima EU-a, doznajemo iz istraživanja koje je naručila Europska komisija, odnosno njezina Opća uprava za komunikacije Eurobarometar. Temeljem najnovijeg istraživanja »Zima 2020.-2021.«, pripremljeno je i posebno Izvješće za potrebe Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. Na području Hrvatske, istraživanje je obavila Agencija za istraživanje tržišta i javnoga mnijenja (Hendal) u razdoblju od 15. veljače do 7. ožujka ove godine, na reprezentativnom uzorku od 1028 građana starijih od 15 godina. Za razliku od prethodnog istraživanja, pozitivna predodžba EU-a u Hrvatskoj, povećala se za jedan postotni bod, od 47 do 48. Ima i onih koji Uniji vjeruju manje. Primjerice u Grčkoj, pozitivno mišljenje ima 34 posto građana, u Austriji 35 posto, Belgiji 39 posto, Finskoj 40 posto, Francuskoj 41 posto, Italiji i Slovačkoj 43 posto, na Cipru 44 posto, u Španjolskoj 45 posto, Rumunjskoj 47 posto, Švedskoj 46 posto i Danskoj 47 posto. Odgovarajući na postavljeno pitanje kakva nam EU treba, odgovori su sljedeći: monetarnu uniju s jednom valutom euro, na razini EU 27 podržava 70 posto ispitanika. U Hrvatskoj je taj postotak znatno niži, 48 posto. Najveći protivnici eura su Bugarska, Češka, Danska, Poljska i Švedska. U pogledu daljnjeg proširenja Unije, također postoje veće razlike između Hrvatske i EU-a u cijelosti. Dok u Uniji 46 posto ispitanika misli da je proširenje pozitivno, u Hrvatskoj čak 70 posto smatra da je proširenje potrebno. Što se tiče zajedničke vanjske politike na razini Unije, i u Hrvatskoj 73 posto smatra da je ona potrebna. I u pogledu izgradnje i jačanja zajedničke obrambene i sigurnosne politke, stavovi su slični; na razini EU-a bilježimo podršku od 78 posto, dok je u Hrvatskoj taj postotak niži, 73 posto. I kod zajedničke politike useljavanja (imigracijska politika), što je posebice zanimljivo, postoci u EU-u (73 posto) kao cjelini i Hrvatskoj (70 posto), uglavnom se podudaraju. Kada je riječ o slobodi kretanja, studiranja, zapošljavanja…što omogućuje Unija, Hrvatska ima najbolje mišljenje. Čak 87 posto naših ispitanika, podržalo je takav pristup, što je dva posto više od prosjeka EU-a. Kako zamjećujemo u Hrvatskoj se opća pozitivna percepcija EU-a povećala. Povjerenje u tradicionalne medije u EU 27 u malom je porastu, dok u Hrvatskoj i dalje opada. Tiskanim medijima na razini Unije, vjeruje 51 posto, dok je u Hrvatskoj taj postotak znatno niži, 39 posto. Kada je riječ o televiziji, u EU 27 pozitivno mišljenje ima 51 posto, dok je u Hrvatskoj taj postotak nešto niži, 45 posto. Najveće razlike postoje u pogledu povjerenja u institucije. Primjerice, dok na razini EU 27 pravosuđe uživa povjerenje natpolovičnih 52 posto ispitanika.


U Hrvatskoj potpora iznosi samo 21 posto. Velike su razlike odnose i na povjerenje u javnu pravu. Dok na razini Unije u cjelini, javna uprava uživa povjerenje od 50 posto građana, u Hrvatskoj ona iznosi samo 29 posto. Unatoč toj činjenici, HDZ u odnosu na ostale političke stranke, uživa daleko najveću potporu hrvatskih građana. Prave jake oporbe zapravo nema. Potpora nacionalnim vladama na razini EU-a iznosi 36 posto, dok je u Hrvatskoj taj postotak mnogo niži, 22 posto. Slično je i s povjerenjem u nacionalne parlamente.


Na razini Unije u cjelini, nacionalni parlamenti u prosjeku uživaju potporu 35 posto građana, dok je u Hrvatskoj taj postotak deleko niži i iznosi 22 posto. Unatoč rezultatima, vladajuća stranka u Hrvatskome saboru, pobjednik je lokalnih izbora i ostvaruje pobjedu u najvećem broju županija. To pokazuje ogroman utjecaj dominantnih (autoritarnih) vrijednosti u našem društvu na javno mnijenje. U nas je već duže vrijeme prisutna tzv. vrijednosna homogenizacija (unifikacija), a ne heterogenizacija (raznovrsnost) vrijednosnih orijentacija koje su poželjne za razvoj demokratskog tipa društva i jačanje političkog pluralizma. Vjerojatno je to znak, da je većina hrvatskih građana postala »umorna« od načina kako se tijekom proteklih 30 godina ostvarije parlamentarna demokracija? Kada je povjerenje u liberalno demokratske vrijednosti teško kompromitirano, to je pouzdan znak da autoritarna rješenja postaju sve privlačnija. Premda Hrvatska nije prestala biti i liberalno demokratska suvremena zemlja, ona iz dana u dan, kako pokazuju mnoga istraživanja, postaje sve više konzervativnija i autoritativnija. No, u istraživanju »barometra« zamjećujemo jedan zanimljiv podatak. Prema političkom opredjeljenju, više je onih na desnici koji na Uniju gledaju pozitivno nego na ljevici. U istraživanju također zamjećujemo, da primjerice policija (50 posto) i vojska (61 posto), imaju dva do tri puta veću podršku građana od Sabora (22 posto) i Vlade (22 posto). Istovremeno raste povjerenje hrvatskih građana u EU, koja predstavlja liberalno-demokratski model društva. Kako to objasniti? Vjerojatno je problem u tome što su građani razočarani radom nacionalnih institucija i nezadovoljni rezultatima borbe protiv korupcije, koja se ni nakon 30 godina, od tzv. privatizacije, ratnog profiterstva, ekonomske krize… nije smanjila. Zahvaljujući OLAF-u, Europskom uredu za borbu protiv prijevara, prije nekoliko dana otkrivena su još dva slučaja, koja se odnose na pokušaj prijevare europskih institucija. Jedan se odnosi na gradnju vinarije vrijedne tri milijuna eura, a drugi na jednu tvrtku koja je vodila projekte sufinancirane kroz IPA program i Europski socijalni fond.




To su vijesti koje slušamo već punih 30 godina od uspostave samostalne Hrvatske i osam godina nakon pristupanja Hrvatske EU-u. Upravo su to neki od razloga zašto hrvatski građani prema rezultatima ovog istraživanja, više vjeruju europskim, nego nacionalnim institucijama. Suština problema opet je ista. Dominantne vrijednosti u našem društvu, jednostavno nisu kompatibilne s europskim stečevinama koje smo prihvatili našim ulaskom u Uniju.


Prisjetimo se akademika Josipa Županova, koji je prije nekoliko godina, izjavio: »Na individualnoj razini postojala je nekad, ali je tada bila prigušena, vrednota utilitarizma (korisnosti) i profiterstva (bogaćenja). Sada je ta vrijednost buknula punom snagom zbog rasapa samoupravne ideologije i prihvaćanja slobodne ekonomske utakmice. Neograničeno bogaćenje, kao glavna individualna vrijednost, toliko je snažna da ugrožava modernu tržišnu ekonomiju i moralni sustav društva. No najvažnija je sličnost u tome što ni nova elita u Hrvatskoj nije prihvatila pluralističku koncepciju kao suživot različitih interesa i načina života u društvu. S obzirom na tu ‘vodeću avangardnu ulogu’, nova je elita nevjerojatno slična staroj«.