Iz druge perspektive

Nema opravdanja za namjerno ubijanje civila bilo koje strane

Drago Kraljević

Reuters

Reuters

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres upozorio je na rizik od izbijanja »nekontrolirane sigurnosne i humanitarne krize« u regiji ako se brzo ne postigne prekid vatre. Taj »bezumni ciklus prolijevanja krvi, terora i uništavanja mora odmah prestati«, rekao je

placeholder


Izraelsko-palestinski sukobi traju nakon što je UN 1947. godine usvojio rezoluciju br. 181 temeljem koje je naredne godine konstituirana država Izrael. Ove, 2021. godine, sedamdeset dvije godine kasnije, novo je nasilje započelo Hamasovim raketiranjem izraelskih gradova. Izraelski ministar obrane Benjamin Gantz, poznati izraelski vojni zapovjednik i političar, tom prigodom je poručio: »Gaza će gorjeti!«. ​Gaza je najgušće naseljeni teritorij na zemlji, gdje na površini otprilike 360 ​​četvornih kilometara (mnogo manjoj od površine otoka Krka), živi 1,4 milijuna stanovnika. U ovoj prigodi, da se ne vraćamo previše u prošlost, dobro je spomenuti sljedeće: u listopadu 2000. godine, na samom početku palestinske pobune, izraelski vojni krugovi bili su spremni svrgnuti palestinskog vođu Jasera Arafata i palestinsku upravu. U dokumentu koji su sigurnosne službe pripremile na zahtjev tadašnjeg izraelskog premijera, između ostalog se navodi: »Arafat je postao ozbiljna prijetnja sigurnosti države Izrael«. Pravi uzroci smrti Jasera Arafata 2004. godine, sve do danas ostaju nepoznati. Istragom je utvrđeno da je na njegovoj odjeći bila velika količina radioaktivnog polonija, ali se ne zna je li to bio jedini uzrok njegove smrti.
​Prema podacima koje je objavio »The Foreign Report« 12. srpnja 2001. godine, izraelska vojska je za vrijeme Sharonove vlade, pokrenula sveobuhvatni napad s ciljem uništenja palestinske vlasti. »Moja je namjera«, izjavio je tada Sharon, »provesti evakuaciju – oprostite, preseliti naselja koja nam stvaraju probleme, kao što su primjerice naselja u Gazi » (CBC, ožujak 2004.) Dana 3. kolovoza 2005. godine, Komisija UN-a za ljudska prava izjavila je da podignuti zid apartheida krši izraelske obveze vezane za ljudska prava. Nakon što je osam stručnjaka Komisije za ljudska prava posjetilo Izrael kako bi procijenili utjecaj zida na živote palestinskih građana, UN je zatražio od Izraela da »prestane graditi zid«. UNHCR je također pozvao Izrael da Palestincima isplati odštetu za štetu nanesenu izgradnjom zida. Trećeg siječnja 2009. godine, izraelski tenkovi i pješaštvo ušli su u Gazu. Kopnenoj operaciji prethodila je višesatna jaka topnička vatra (AP, 3. siječnja 2009.) Tada je glavni tajnik UN-a, ponovio svoju »predanost pružanja podrške i Palestincima i Izraelcima u rješavanju sukoba na temelju relevantnih rezolucija UN-a, međunarodnog prava i bilateralnih sporazuma«.
U oružanom sukobu između Izraela i Hamasa u pojasu Gaze, koji je ponovo izbio 14. studenog 2012. godine, u osmodnevnom izraelskom napadu, nastale štete procjenjuju se otprilike na 1,2 milijarde dolara. U sukobu 2014. godine, Izrael je bacio 400 tona bombi tijekom 6.000 zračnih napada. Izraelska ofenziva na Gazu 2014. godine predstavlja jednu od najsmrtonosnijih vojnih ofenziva u novijoj povijesti. Umrla je 2.251 osoba, a bilo je više od 11.000 ozlijeđenih. Dvadeset prvog prosinca 2019. godine, glavna tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda (ICC – ICC) Fatou Bensouda, objavila je da je prikupila dovoljno dokaza za otvaranje istrage protiv Izraela zbog ratnih zločina počinjenih u Judeji i Samariji te u pojasu Gaze.
Tom prigodom je Amnesty International dao izjavu u kojoj navodi da je »istraga Međunarodnog kaznenog suda (ICC) ključna za uklanjanje prakse nekažnjavanja koja prikriva počinjenje ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti.« Prema podacima UN-a, potpuno je uništeno ili teško oštećeno 18.000 stambenih jedinica u izraelskim napadima, a oko 108 tisuća Palestinaca u Gazi ostalo je bez domova. Prema podacima UN-a, u jeku izraelskog napada, raseljeno je oko 485.000 ljudi (oko 28 posto stanovništva Gaze). Veoma su dragocjeni i zastrašujući podaci koje je objavio B’Tselem« – Izraelski informativni centar za ljudska prava. B’Tselem navodi da je Izrael od 1948. godine do danas zauzeo 90 posto zemlje unutar Zelene linije i podigao stotine naselja za židovsko stanovništvo. Od 1967. godine Izrael takvu politiku provodi i na Zapadnoj obali, izgradivši više od 280 naselja za oko 600.000 izraelskih građana. »Izrael nije izgradio niti jedno naselje za palestinsko stanovništvo na cijelom području koje se proteže od Sredozemnog mora i rijeke Jordan«, prenosi B’Tselem. Prema podacima ovog Centra u razdoblju od 19. siječnja 2009. do 30. travnja 2021. godine Izraelske snage sigurnosti ubile su ukupno 3.537 Palestinaca. Treba spomenuti i 801 žrtvu (Palestince) koju čine palestinske žene i maloljetnici. Kada je riječ o žrtvama na izraelskoj strani koje su ubili Palestinci, B’Tselem navodi 11 izraelskih maloljetnika i 14 izraelskih žena. Zatim se u izvješću precizira: »Stradalo je 1.211 Palestinaca koji su sudjelovali u neprijateljskim aktivnostima…«
​Od prošlog tjedna palestinske oružane skupine predvođene Hamasom ispalile su na izraelski teritorij iz pojasa Gaze, više od 3.000 raketa. Dio njih presreo je izraelski proturaketni štit. Izrael je objavio da je poginulo deset njegovih građana, uključujući dvoje djece. U izraelskim napadima na ciljeve Hamasa i oružanih skupina poginula su najmanje 192 Palestinca, od kojih 58 djece. Prema izvješću koju prenosi Al Jazeera »Generalna skupština UN-a je tijekom 2020. godine u nekoliko navrata osudila Izrael, čime je sada ukupan broj rezolucija protiv izraelske države narastao do brojke 17«.
Naprosto nema nikakvog opravdanja za namjerno ubijanje civila s bilo koje strane. Stoga međunarodno humanitarno pravo takve napade smatra ozbiljnim kršenjima ljudskih prava koja se ne mogu se opravdati, bez obzira na okolnosti. ​Otvarajući sjednicu Vijeća sigurnosti prije nekoliko dana, glavni tajnik UN-a Antonio Guterres upozorio je na rizik od izbijanja »nekontrolirane sigurnosne i humanitarne krize« u regiji ako se brzo ne postigne prekid vatre. Taj »bezumni ciklus prolijevanja krvi, terora i uništavanja mora odmah prestati«, rekao je Guterres. Unatoč mnogobrojnim rezolucijama, Izrael i dalje nastavlja pružati sigurnost, administrativne usluge, smještaj, obrazovanje i medicinsku pomoć za više od 628.000 doseljenika koji borave u naseljima na Zapadnoj obali. Istovremeno, 80 posto stanovništva Gaze i dalje ovisi o humanitarnoj pomoći, a Hamas, prema informaciji Human Rights Watcha, uhićuje više tisuća svojih građana – Palestinaca, zbog prosvjeda i »nanošenja štete revolucionarnom jedinstvu«.