Iz druge perspektive

Izlazak Orbána iz Europske pučke stranke

Drago Kraljević

Foto Reuters

Foto Reuters

Odlazak Fidesza iz najveće političke skupine u EP-u mogao bi imati važne učinke na europsku ravnotežu jer sada raste utjecaj manjih političkih skupina u EU parlamentu

placeholder


Sve je počelo tijekom libijske i sirijske krize, kada je na stotine tisuća izbjeglica iz sjeverne Afrike i Bliskog istoka krenulo prema Europi. Tada je Orbánova vlada jednostrano imigrantima zabranila ulazak u zemlju. Kasnije, u proljeće 2020. godine Orbán »zatvara« zemlju u prvoj fazi pandemije COVID-19. Kasnije, opet jednostrano, daje zeleno svjetlo za uvoz ruskog cjepiva Sputnjik. Nacionalna izaslanstva pučana iz Skandinavije, Austrije, Belgije i Nizozemske već dugo traže Orbánovo isključenje iz europske grupacije PPU-a, dok su njemački kršćansko-demokratski CDU/CSU oko toga bili poprilično pasivni i suzdržani.


Još 2018. godine, Europski parlament je s 448 glasova za, prvi put odlučio pokrenuti postupak protiv Mađarske zbog ugrožavanja neovisnosti pravosuđa, korupcije, slobode izražavanja, akademskih sloboda, manjinskih i imigrantskih prava…. Već tada je glasovanje pokazalo da postoji raskol unutar EU-a između onih koji naglašavaju da je riječ – s jedne strane o zajednici liberalnih vrijednosti, a na drugoj – poput mađarskog premijera Viktora Orbána, zajednici »neliberalne demokracije«. Vrhunac napetosti postignut je tijekom pregovora o proračunu EU-a, kada je trebalo riješiti problem poljskog i mađarskog veta na mehanizam vladavine prava. Tada je Manfred Weber – vođa PPE-a u Europskom parlamentu, Orbánovo ponašanje nazvao »neodgovornim«. Kao odgovor na takvu kvalifikaciju, šef mađarskog izaslanstva u PPE-u Tamás Deutsch je te izgovorene riječi Webera usporedio s Gestapoom.


Dvije godine kasnije, 3. ožujka ove godine, Europska pučka stranka, najveća politička skupina u Europskom parlamentu, najprije je izglasala promjenu svog poslovnika kojim je omogućila suspenziju cijele stranke običnom većinom glasova. Riječ je o svjesnom postupku koji je najavio Manfred Weber s obzirom na to da su mađarski premijer Viktor Orbán i njegova stranka Fidesz tijekom proteklih godina često bili meta oštre kritike pojedinih članica ove grupacije. Trinaest stranaka PPE-a zatražilo je Orbánovo protjerivanje iz grupacije pučana. Jedino su Merkelin CDU i španjolska Narodna stranka ostali pasivni. U zahtjevu koji je upućen predsjedniku PPE-a Donaldu Tusku, između ostalog piše: »Pozivamo na izbacivanje Fidesza iz PPE-a… Događaji su potvrdili naše uvjerenje da Fidesz, sa svojim trenutačnim politikama, ne može u potpunosti imati koristi od članstva u EPP-u« (»France Presse«). Nakon usvajanja novih pravila, 148 eurozastupnika glasalo je za isključenje, 28 je bilo protiv i 4 suzdržana. Francuska, njemačka i talijanska izaslanstva nastojala su umiriti neprijateljstva prema Fideszu, dok su predstavnici pučana iz nordijskih zemalja zagovarali tvrdu liniju. »Ne možemo napraviti kompromis oko demokracije, vladavine zakona, slobode tiska, akademskih sloboda ili manjinskih prava. A retorika protiv EU-a je neprihvatljiva. Razlike između PPE-a i Fidesza moraju prestati«, zaključak je grupacije pučana. Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó osudio je glasanje, nazvavši ga »osvetom pro-migracijskih političara«. Izlazak Fidesza – konzervativne stranke mađarskog premijera Viktora Orbána iz PPE-a, promijenio je ravnotežu većinske grupacije desnog centra u Europskom parlamentu. Bio je to događaj koji je obilježio vrhunac dugogodišnjih napetosti koje su postojale između većine europskih pučana i mađarskog Fidesza, koji je bio suspendiran još u ožujku 2019. godine, pri čemu su njezini zastupnici i dalje ostali u PPE-ovoj skupini u Europskom parlamentu sve do 3. ožujka ove godine.




Orbán je optužio PPE da »pokušava ušutkati i onemogućiti demokratski izabrane europarlamentarce«, a za rezultate glasovanja smatra da je to bio »neprijateljski, nedemokratski, nepravedan i neprihvatljiv potez protiv Fidesza i birača koji su glasali za tu stranku« (»Politico«). Glasnogovornik parlamentarne skupine PPE-a Pedro Lopez de Pablo, rekao je da je odgovor mađarskog premijera »njegova osobna odluka koju skupina neće komentirati«. Dacian Ciolos, europarlamentarac i predsjednik Saveza liberala i demokrata za Europu, pozdravio je »odlazak Fidesza i Viktora Orbána iz tradicionalne europske politike«. »Za vrijeme Orbána, Fidesz je ozbiljno nagrizao demokraciju u Mađarskoj i vandalizirao europske vrijednosti. U europskoj politici nema mjesta za Fideszov toksični populizam«, rekao je Ciolos. Othmar Karas, austrijski član PPE-a i potpredsjednik Europskog parlamenta, tom prigodom je izjavio: »To je jasan znak naše sposobnosti za djelovanje i naše vjerodostojnosti.« Petri Sarvamaa, finska europarlamentarka – iz redova pučana, nazvala je Fideszov odlazak »velikim olakšanjem i povijesnim danom«, istaknuvši kako je ova stranka »pogazila demokratske vrijednosti te izgradila sustav u kojemu su fondovi EU-a usmjereni u privatne džepove«. Gunnar Hökmark, švedski eurozastupnik koji je zatražio protjerivanje Fidesza, opisao je to kao »presudan korak«, koji je »velikom većinom jasno dao do znanja da Fidesz nije kompatibilan s PPE-om«. Onaj koji najviše slavi nakon ove odluke je čelnik PPE-ove skupine Manfred Weber, koji je rezultat glasovanja definirao kao »znak snage i jedinstva, jer se Fidesz odmaknuo od vrijednosti koje su zagovarali Schumann, De Gasperi, Kohl i Adenauer ».


Pučani – s relativnom većinom od 187 eurozastupnika, nakon što su izgubili 12 Fideszovih zastupnika, sada ostaju na brojci 175, a socijalisti imaju 145 europarlamentaraca. To znači da PPE i dalje ostaje najjača politička grupacija, no nikada tako slaba. Orbánov izlazak iz PPE-a mogao bi imati važne, pa čak i iznenađujuće učinke na europsku ravnotežu ne samo u kratkom, već i dugoročnom razdoblju. Gubitkom mađarskih eurozastupnika, automatski raste utjecaj manjih političkih skupina u Europskom parlamentu. Samo nekoliko dana nakon izlaska Fidesza iz grupacije Pučana, postavilo se pitanje što će biti s Ligom (Lega) Mattea Salvinija (Italija), sa svojih 27 zastupnika? Hoće li ova stranka koja je poznata po zagovaranju suverenizma i nacionalizma (radikalna desnica), uskoro postati zanimljiva za PPE? Matteo Salvini je nakon odluke PPE-a, napisao pismo Viktoru Orbánu, kako bi izrazio »prijateljstvo i bliskost s mađarskim narodom«. Hoće li se Orbán pridružiti novom klubu »Identitet i demokracija« u Europskom parlamentu koji okuplja francuski »Rassemblement national (RN)«, njemačku »Alternative für Deutschland (AfD)«, Legu, FPO-a iz Austrije? Riječ je o grupaciji koja promiče nacionalizam, euroskepticizam, desni populizam, antiimigracijsku politiku, suverenizam i nacionalni konzervatizam. Trenutačno ima 74 zastupničkih mjesta. Ili će se prikloniti konzervativnoj skupini, gdje se nalaze »Talijanska braća/Fratelli d’Italia«, poljska radikalna desnica… Što se tiče Salvinija, situacija se u međuvremenu bitno promijenila. On je nedavno navodno »preispitao« svoje krajnje desne i protueuropske stavove, kako bi se pridružio novoj vladi koju sada vodi bivši direktor Europske središnje banke Mario Draghi. Salvini sada u novoj Vladi ima troje ministara, jednog zamjenika ministra i osmero državnih podtajnika. Time je Liga gotovo preko noći dobila novi politički profil »stranke proeuropske politike«. Salvini sada nastoji zadržati dvostruku ulogu, odmičući se (trenutačno?) od svojih dojučerašnjih saveznika u Italiji i Europi (Giorgia Meloni, Marine Le Pen..). Bit će veoma zanimljivo pratiti sljedeće poteze pučana i socijalista, nakon što je Liga odlučila podržati osobu s velikim autoritetom i vjerodostojnošću u EU-u – Marija Draghija. Hoće li to biti dovoljno za mogući prijelaz Lige u klub PPE-a? Što će reći posebice pučani iz nordijskog dijela Europe?


U Europskom parlamentu sada vrije i na lijevom centru. Dok se grupacija socijalista (PSE) protivi mogućem ulasku Salvinija u skupinu pučana, istovremeno se pojavljuju problemi i na lijevom centru, gdje se razmatra mogućnost priključivanja Pokreta pet zvjezdica (Italija). Mnogo toga još nije poznato što se priprema u »talijanskoj političkoj kuhinji«. Orbán je izjavio da sada računa na Poljake – misleći na desničarsku stranku PiS, na Mattea Salvinija i Giorgiju Meloni (»Talijanska braća/Fratelli d’Italia«), čelnike dviju snažno protuimigracijskih i euroskeptičnih talijanskih stranaka. Mađarski premijer sada želi stvoriti novu europsku desničarsku silu. Međutim, mađarskom premijeru neće biti lako u potrazi za stvaranjem novog doma na radikalnoj desnici u Europi. Najrealnija je druga opcija – priključiti se skupini »Identitet i demokracija« s Legom, Alternativom za Njemačku i Rassemblement National Marine Le Pen, ili »Europskim konzervativcima« s Pisom, Talijanskom braćom i Voxovim Španjolcima. »Orbán sada proučava stvaranje nove skupine, ali za to mora slomiti jednu ili dvije postojeće, a to nije tako jednostavno », piše »El Español«. Za formiranje nove političke skupine u Europskom parlamentu, potrebna su najmanje 23 parlamentarca iz najmanje 7 različitih zemalja. Ukoliko se Orbán bude priklonio drugoj opciji, što je vjerojatnije, može računati na partnere ideološki bliske, ali i s visokim rizikom moguće marginalizacije Fidesza poput poljske stranke »Pravo i pravda (Pis)«, jer se tamo nalaze veoma jaki i autoritarni igrači.