Kada je Georg Soros, multimilijarder kojeg neki ubrajaju u »globalne socijaliste« nedavno izjavio da misli da je Trumpova administracija opasnost za svijet, vjerojatno je bio u pravu. Pritom je zaboravio reći da je to opasnost za svijet koji grade globalisti. Prema procjenama časopisa Forbes, Soros je u 2019. godini posjedovao osobno bogatstvo od 8,3 milijardi dolara.

Slično misli i Jeffrey Sachs, američki ekonomist i esejist, bivši direktor programa UN-a »Milenijski projekt«, ranije savjetnik glavnih tajnika UN-a Ban Ki-Moona i Kofija Annana, direktor Earth Institute of Columbia University, kojeg je ugledna revija Time svojedobno uvrstila u 100 najutjecajnijih ljudi u svijetu. On je o Trumpu rekao slijedeće: »To je trenutačno opasna zemlja (SAD!). A bit će apsolutno opasna ako na izborima ponovo pobijedi Trump. Izbori 2020. godine će odlučiti o sudbini svijeta«. I grupa Bilderberg koja zagovara jednu svjetsku vladu i, kažu, upravlja svijetom, bit će u ozbiljnoj krizi ako na izborima pobijedi Trump.

Nedavno je Jeffreyja Sachsa u audijenciju primio papa Franjo, premda se Sachs zalaže za abortus i kontracepciju. Prema neslužbenim informacijama koje je svojedobno objavio Il Foglio, a potom i L’Espresso, Jeffrey Sachs je dao svoj doprinos Papinoj enciklici »Laudato Sì«. Prije šest godina je Sachs sudjelovao na konferenciji o održivom razvoju koju je organizirala Papinska akademija znanosti. Očigledno, ni Papa ni Sachs ne vole Trumpa jer je protiv globalizma. Trump se povlači iz Svjetske zdravstvene organizacije, Pariškog klimatskog sporazuma, UNESCO-a, a uskoro će se možda povući iz Svjetske trgovinske organizacije. Pitanje je kada će doći na red UN, u čijem proračunu SAD sudjeluje s 28,5 posto (7,3 milijarde dolara). Trump je u više navrata zaprijetio UN-u, nakon što je tu međunarodnu organizaciju definirao kao »klub u kojemu se ljudi sastaju, razgovaraju i zabavljaju, bez da išta poduzimaju«. Nakon što je Trump krajem prošle godine održao govor na Generalnoj skupštini UN-a i pritom jasno dao do znanja što misli o globalistima i Kini, ubrzo kreće COVID-19.

Je li to bila puka slučajnost?

Doktorica Li-Meng Yan kineski je virusolog, koja je u siječnju ove godine tvrdila da je koronavirus stvoren u laboratoriju u Wuhanu i da je namjerno pušten. Doktorica Yan postala je doktor medicine nakon što je diplomirala na Medicinskom fakultetu Xiangya i stekla doktorat na Medicinskom sveučilištu Southern. Na temelju provedenih istraživanja, dr. Yan je nastavila objavljivati ​​takve informacije, ali je ubrzo bila prisiljena pobjeći iz svoje domovine Kine i preseliti se u SAD. Kineska vlada i (zanimljivo) Svjetska zdravstvena organizacija naveliko su kritizirale i nastojale diskreditirati dr. Li-Meng Yan, a njezini profili su supendirani na društvenim mrežama. »Pandemija koronavirusa pokazuje da je era globalizacije završila«, izjavio je Trump u intervjuu za Fox Business. Zatim je u više navrata izjavio: »Molimo vas, poštujte naš suverenitet. Odbacujemo doktrinu globalizma, a pomoći ćemo samo onim zemljama koje nas poštuju«.

Nakon završetka Obaminog mandata, sada jedino Njemačka s najbližim suradnicima u EU-u, Kina i multilateralne organizacije (UN, Svjetska zdravstvena organizacija, MMF i druge međunarodne organizacije) politički brane planove globalista. Otprilike na sličan način kako o međunarodnom poretku razmišlja Trump, misli i Putin koji je rekao da je »liberalizam gotov«, zatim Boris Johnson, koji je izveo Veliku Britaniju iz EU-a, pa Narendra Modi, indijski premijer, Shinzo Abe, bivši japanski premijer i Jair Bolsonaro, predsjednik Brazila. Iza vlada i globalnih institucija danas djeluje gusta mreža financijskih interesa i multinacionalnih korporacija koje, ciljanim i selektivnim financiranjem, bitno diktiraju gospodarske, kulturne i znanstvene procese u svijetu te vladaju medijskim prostorom. Stoga nije slučajno da su politički lideri poput Trumpa i oni koji ga podupiru, u meinstream medijima predstavljeni kao »opasni likovi« koje treba ismijavati ili demonizirati. Uoči predstojećih američkih izbora, još puno toga nije jasno, jer je koronavirusna situacija postala veoma složena i stvara sve veću konfuziju u medijskom prostoru. Ljudi su uplašeni, frustrirani i depresivni, a negativne ekonomske posljedice pandemije pogađaju sve šire slojeve stanovništva. Američki predsjednik Trump je shvatio da će dinamika globalizacije kakvu nameću globalisti na kraju marginalizirati američku moć, prenoseći je u ruke globalnih financija i kineskog autoritarnog sustava. Danas se Trump bori na dva fronta. Protiv financijsko-medijskog sustava globalista kojeg u zemlji poistovjećuje s demokratima i vodećim medijima, te protiv Kine koja će u sklopu globalnog poretka kakvog zagovaraju globalisti, ubrzo postati prva planetarna sila. Drugim riječima, u studenome ove godine izbori u SAD-u odlučuju u kojem smjeru kreće svijet. Pobijedi li ponovo Trump, neminovno se nastavljaju revolucionarne promjene, koje su već u tijeku.

U ovoj kampanji, Trumpu je najveći protivnik globalist Joe Biden, no čini se da ga najteža bitka očekuje s usporednim sustavom u zemlji, koji ima svoje partikularne interese i interese svojih gospodara, bez obzira na stavove demokratski izabranog vodstva SAD-a. Andrew Spannaus, američki novinar koji već dugi niz godina radi u Europi (Italija), u svome prilogu »Zašto Trump pobjeđuje«, podsjetio je da je na djelu sukob između naroda i elita. Dva bitna procesa koja danas utječu na cijeli zapadni svijet i Europu, smatra Spannus, dogodila su se nakon Maastrichta i monetarnog ujedinjenja Unije. Primjerice u Italiji je tragedija započela razlazom između državne riznice i talijanske Nacionalne banke, što je dovelo do prave eksplozije javnog duga. Takvi scenariji, smatra Spannaus, doveli su do pobune »normalnih ljudi« protiv struktura političke i medijske moći, dovevši do jačanja populizma, pobjede Trumpa, ozbiljnog pada rejtinga dviju najjačih političkih stranaka u Njemačkoj i još mnogo toga.

Danas Trump uoči izbora ponavlja: »Slobodni svijet mora prihvatiti svoje nacionalne korijene. Ne smijete ih pokušati izbrisati ili zamijeniti. Ako želite slobodu, budite ponosni na svoju zemlju. Ako želite demokraciju, sačuvajte svoj suverenitet. Ako želite mir, volite svoju naciju«. To su samo neke od poruka koje Trump šalje građanima uoči izbora. Američki predsjednik je posebno razljutio globaliste kada je na Generalnoj skupštini UN-a, krajem prošle godine, izjavio: » Budućnost ne pripada globalistima, budućnost pripada domoljubima. Ona pripada suverenim i neovisnim narodima koji štite svoje građane, poštuju svoje susjede i poštuju razlike koje svaku zemlju čine posebnom i jedinstvenom«.

Kako će američki građani reagirati na izborima u studenome? Hoće li podržati takav pristup, ili će se prikloniti globalistima? Gdje će u tome biti EU koji se već jednom podijelio kada se u UN-u 2017. godine glasovalo o Rezoluciji povodom odluke o izmještanju američkog veleposlanstva iz Tel Aviva u Jeruzalem. Trump gaji veće simpatije prema zemljama Mitteleurope na čelu s Poljskom i Mađarskom. Radije preferira Beč nego Berlin. Ako pobijedi Biden, najveću američku podršku dobit će Njemačka i Francuska te onaj dio EU-a koji ne pripada Višegradskoj grupi. Trump se u kampanji mora suočiti s vojno-sigurnosnim sektorom koji raspolaže s milijardu dolara za obranu od »ruske prijetnje«, koju Trump kani zamijeniti »normalnim odnosima«. A financijski sektor s Federalnim rezervama, koje u suštini predstavljaju najmoćnije bankare u svijetu, mogu bez većih problema, ako Trump s njima dodatno zaoštri odnose, izazvati ozbiljnu financijsku krizu. Sve to pokazuje da je riječ o snažnoj oporbi koja će poduzeti sve što je u njezinoj moći da Trump ne osvoji još jedan mandat. Pojedini američki predsjednici koji su u prošlosti pokušali monetarni suverenitet i financijsku moć vratiti pod kontrolu demokratske vlasti američkog naroda, nisu dobro prošli. Možda je u pravu kolumnist Financial Timesa Janan Ganesh kada Bidena opisuje kao »posljednju, najbolju nadu globalista«.

No, globalno danas nije samo nadmetanje između SAD-a i Kine ili ono za što se zalažu globalisti. Nije riječ samo o pitanjima koja se primjerice tiču globalne trgovine i javnog zdravlja. Po svemu sudeći, presudna bitka na globalnom planu u 21. stoljeću – bez obzira hoće li na izborima pobijediti Trump ili Biden – vodit će se oko tehnologije 4. generacije i konkurencije koju će ona nametnuti. Posebice se glavno sučeljavanje očekuje na razini usvajanja telekomunikacijskih standarda, koji će nametnuti smjer i tempo razvoja društva u ovom stoljeću. Primjerice, Huaweijev inženjer Dai Xizeng prije dvije godine je s ponosom izjavio: »Donedavno nismo imali nijednog Huaweijevog dužnosnika u svjetskim organizacijama za standarde. Sada imamo devedeset stručnjaka koji igraju važnu ulogu u postavljanju svjetskih standarda«. Globalizacija je neizbježan i nepovratan proces, koji je do sada doveo do velikih pozitivnih promjena, ali i do ozbiljnih poremećaja u svijetu te do polarizacije društva na one koji se prilagođuju društvenim, ekonomskim i političkim promjenama i na one koji u tome ne uspijevaju. Globalizacija također utječe i na kulturu. Kao odgovor na takvu globalizaciju koja ne vodi dovoljno računa o demokraciji, poštovanju suvereniteta država članica UN-a, životnom standardu i zdravlju građana, javljaju se nacionalizam i populizam, koji olako mogu skrenuti u fanatizam. Stoga mnogi u svijetu s pravom postavljaju pitanje: tko može dati veći doprinos jačanju stabilnosti, suradnje i mira u svijetu – Trump, Biden ili možda netko treći?