Photo: Goran Kovacic/PIXSELL
O ozbiljnosti situacije svjedoči vijest da je Njemačka sazvala hitan sastanak sedam gospodarski najjačih zemalja (G7) kako bi razmotrile utjecaj rata i poduzele mjere za stabilizaciju tržišta hrane. Poremećaji u opskrbi očekuju se ponajprije u zemljama u razvoju, ali nisu isključeni ni u Europi
povezane vijesti
ZAGREB – Rat u Ukrajini prijeti »katastrofalnim« posljedicama u opskrbi životnim namirnicama i dovest će do svjetske krize hrane, upozoravaju zapadni mediji. U veljači je košarica temeljnih prehrambenih proizvoda u svijetu bila 24 posto skuplja nego prije 12 mjeseci, prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda. Napad Rusije na Ukrajinu i sankcije poremetili su trgovinske tokove, izazivajući nestašice koje će dodatno poskupiti hranu i osiromašiti trpeze materijalno ugroženih građana.
Vojne operacije
O ozbiljnosti situacije svjedoči vijest da je Njemačka sazvala hitan sastanak sedam gospodarski najjačih zemalja (G7) kako bi razmotrile utjecaj ruske invazije na Ukrajinu i kako bi poduzele mjere za stabilizaciju tržišta hrane. Poremećaji u opskrbi očekuju se ponajprije u zemljama u razvoju, ali nisu isključeni ni u Europi. Na pritisak udruga poljoprivrednika iz cijele Europske unije, mjere za osiguranje dovoljnih količina hrane stoga priprema i Europska komisija.
U samo mjesec dana kukuruz je na svjetskom tržištu poskupio za 16 posto, a pšenica za nevjerojatnih 60 posto. Dok rastu i cijene riže, mesa, mlijeka, ulja, stručnjake posebno zabrinjava sve veća nestašica umjetnih gnojiva, zbog koje bi ovogodišnja žetva mogla podbaciti i povećati manjak pojedinih prehrambenih artikala do kojeg je došlo još prošle godine.
Kretanje cijena u 12 mjeseciPšenica 92% |
Do poremećaja u opskrbi hranom doći će zato što su glavne žitnice Europe – Rusija i Ukrajina – zbog rata postale odsječene od svijeta, pa ne mogu izvesti ni ostatke lanjske žetve. Obje zemlje podmiruju trećinu potreba svjetskog tržišta za pšenicom i ječmom, a dobrim dijelom i kukuruzom. Trenutačno, najmanje 80 brodova čeka pred ukrajinskim lukama da bi preuzelo žitarice, ali to nije moguće zbog vojnih operacija na obali.
Situacija se pogoršava iz dana u dan. Ukrajinske vlasti žale se da neće moći provesti uobičajenu proljetnu sjetvu jer su muškarci pod oružjem. Službeni Kijev je početkom tjedna obustavio izvoz pšenice, kukuruza, zobi, heljde, šećera i ulja, u situaciji kada Europa 50 posto svojih potreba za suncokretovim uljem podmiruje iz ratom zahvaćene zemlje. Mjere ograničavanja trgovine počele su poduzimati i ostale države, a Mađarska je preko noći zabranila izvoz žitarica, osim u humanitarne svrhe.
Rast cijena hrane imat će katastrofalne posljedice na najsiromašnije u svijetu te povećati broj gladnih, izjavio je jučer David Beasley, šef Svjetskog programa za hranu.
Pakao na zemlji
– Upravo kad pomisliš da pakao na zemlji ne može biti veći, postaje još gori, rekao je Beasley za BBC, napominjući da će teško biti pogođene zemlje koje žitarice uvoze iz Ukrajine i Rusije. To su uglavnom zemlje sjeverne Afrike i Bliskog istoka.
Šok na tržištu hrane neizbježan je i zbog očekivanog smanjenja proizvodnje umjetnih gnojiva, upozorio je Svein Tore Holsether, prvi čovjek norveške Yare, jednog od najvećih proizvođača gnojiva u svijetu, s tvornicama u 60 država. Yara je još lani morala privremeno obustavljati proizvodnju gnojiva zbog prestanka uvoza potaše iz Bjelorusije, protiv koje su bile uvedene europske sankcije. Još teže posljedice izazvat će sankcije Rusiji koja je važan opskrbljivač svijeta umjetnim gnojivima i sirovinama za njihovu proizvodnju, počevši od plina, uree i amonijaka. Rusko ministarstvo trgovine prošlog je tjedna preporučilo zabranu izvoza iz zemlje umjetnih gnojiva dok god se promet sa svijetom ne normalizira.
Hrvatska će imati golem višak pšenice, ali pitanje je što će biti s jesenskom sjetvomOve će godine Hrvatska zasigurno imati dovoljno pšenice za svoje potrebe i za izvoz. S obzirom na sadašnje stanje, količina požnjevene pšenice mogla bi biti dvostruko veća od naših potreba, rekao nam je Matija Brlošić, istaknuti poljoprivredni stručnjak i proizvođač. |
– Po mojem mišljenju, pitanje nije hoće li biti globalne krize hrane, nego koliko velika će ona biti, rekao je Holsether. Nevolje s hranom počele su zbog rasta stanovništva u svijetu i sve češćih klimatskih nepogoda. Onda je došla pandemija koja je pogoršala stvari. Sada je izbio još i rat u Ukrajini. »Na jednu katastrofu nadovezala se druga«, žali se šef norveške kompanije.
Sirovine koje se uvoze iz Rusije neće se moći brzo zamijeniti drugima, pa Holsether smatra da će poljoprivredne proizvođače pogoditi još više cijene umjetnih gnojiva. Bez dovoljno gnojiva, pak, žetva će biti slabija.
– Polovina svjetskog stanovništva dobiva hranu zahvaljujući umjetnim gnojivima, a na poljima na kojima se ona neće primijeniti urod će pasti za 50 posto, objašnjava šef norveške Yare. Kaže da zapadne zemlje trebaju sljedećih godina smanjiti ovisnost o sirovinama i hrani iz Rusije, ali da to ne može ići brzo.
Infobox (Okvir):
Infobox (Okvir):
