Retrospektiva Ivana Ladislava Galete u MSU-u

Ako nešto odredimo kao umjetnost, automatski smo ustvrdili da postoji i ono što nije umjetnost. Mene zanima gdje je granica – kaže Galeta najavljujući večerašnju retrospektivu

ZAGREB Kad govori o svome viđenju umjetnosti, Ivan Ladislav Galeta opetovano koristi riječ »granica«: zanimaju ga razmeđa slame i sijena, sira i rupa u siru, znanosti i mistike.

– Ako nešto odredimo kao umjetnost, automatski smo ustvrdili da postoji i ono što nije umjetnost. Mene zanima gdje je granica – rekao je jučer taj osebujni autor na konferenciji za novinare u Muzeju suvremene umjetnosti gdje se večeras otvara njegova velika retrospektivna izložba »Krajolik nulte točke«. Kustosica Nada Beroš nazvala je njegovo zaneseno izlaganje »predavačkim performansom«, a i sam Galeta je rekao da je malo »zahirio«: emocionalno angažirano i energično govorio je o sinesteziji osjeta u umjetnosti, o ekologiji, o vrtlarstvu, a čašom vode u koju se ulijevaju kapi ilustrirao je labilna područja umjetničkog uznesenja.

– Ako umjetničko djelo ne uzima u obzir svih pet osjetila, možda me ono neće zanimati. Pokušao sam u svojim radovima postići da ti osjeti komuniciraju – rekao je Galeta čija izložba vrlo vjerno predočuje njegov organski, cjeloviti pristup umjetnosti. Kreacija za ovog svestranog umjetnika nije nešto što se može raščlaniti na subatomske čestice, nego je veliki i kompaktni doživljaj svijeta, ustvari sam život.   

Sinestezija osjeta

Ivan Ladislav Galeta svojim načinom života također ispisuje poglavlje u svome velikom umjetničkom opusu. Živi i radi na zemlji, na farmi u selu Kraj Gornji nadomak Zagreba, vozi bicikl i na razini svakodnevice dosljedno provodi ekološku pravdu. MSU će se u naredna dva mjeseca, koliko će izložba biti otvorena, usuglasiti s Galetinim svjetonazorom: svi posjetitelji koji biciklom dopedaliraju u atrij muzeja, platit će samo pola ulaznice.

Sinestezija osjeta zbilja je prisutna na obje etaže izložbe: od ogromne trokutaske skulpture načinjene slaganjem bala sijena koja miriše na zreli kolovoz, na žetvu – pa do instalacije s košarom jabuka koje je umjetnik sam uzgojio. Tu je i koloristički bujan niz fotografija s njegove farme, videorad kojim je zabilježeno onečišćenje malog slapa na bistrom potoku, čitav niz skica kredom na učiteljskoj ploči, koje svjedoče o pomnom autorovom promišljanju svojih projekata. Te razotkrivajuće skice pokazuju da je za Galetu proces stvaranja punokrvan umjetnički čin, koliko sam rezultat.   

Nove formule

Podsjetnik na rane dane, postavljen kao uvod u izložbu, rekreacija je njegove izložbe iz sedamdesetih, velika instalacija koja predmetima postavljenima ukrug predstavlja ciklus života: od kolica za dojenče preko tricikla, bicikla s kotačima, motocikla i »fiće« do invalidskih kolica i lijesa postavljenog na vozilo za sahranu.

– Nisam religiozan. Možda baš zato, ovo što radim je za mene neka vrsta molitve – rekao je umjetnik jučer.

– U potrazi za drugačijom percepcijom, odnosno definicijom svijeta Galeta dolazi do novih formula u polju umjetnosti, sklapa, kako sam kaže, »nove rečenice od poznatih riječi« te na nov i do tada rijetko viđen način preoblikuje i reorganizira poznate elemente medija fotografije, filma i videa čime otvara njihovu posve novu medijsku strukturu i pokazuje nove formate njihove unutarnje povezanosti – opisuje Galetin pristup umjetnosti Tihomir Milovac, kustos izložbe.