Unatoč fascinantnom razvoju tehnologije i sasvim realnim mogućnostima nabavke automobila što koriste do sada nekonvencionalne izvore energije, klasika s benzinskim motorom i dalje je financijski najprihvatljivija
Od velike naftne krize koja je sedamdesetih godina prošlog stoljeća ekstremno povisila cijene benzina, ne staje potraga za što je moguće ekonomičnijim motorima, za mobilnošću neopterećenom prevelikom cijenom goriva. Prva su istraživanja krenula prema dizelu, odnosno snažnom razvoju dizelskih agregata što prije petnaestak godina, s pojavom common rail tehnologije, dosežu svoje današnje izdanje. Karakterizira ih miran rad, veliki okretni moment, dobra dinamika i – niska potrošnja.
Prije desetak godina se pojavljuje i značajniji prodor plina kao energenta, a ono što zadnjih godinu-dvije budi veliko zanimanje su električni motori. Između dvije struje, dakle motora što koriste fosilna goriva te onih što energiju izvlače iz baterija, odnosno elektromotora nalaze se hibridi, automobili s oba tipa motora.
Što dakle odabrati, koji energent koristiti a da »novčanik« bude najzadovoljniji?
Vrste motora
Kroz automobilsku povijest najviše se tražilo i kupovalo – benzinske motore. Energent je najizdašniji, a i sam užitak vožnje automobila s takvim motorom je najveći. K tome, cijena vozila s benzinskim motorom je apsolutno najpovoljnija. Mana je povećana potrošnja i sama cijena goriva.
Uzmemo li u obzir automobile istog razreda, primjerice B odnosno C segmenta jer hibridnih automobila baš i nema ispod kompaktne klase, i utrošak goriva, matematički ćemo doći do idealne kombinacije.
Dizelski agregati su, kako smo istaknuli, danas na izrazito visokoj razini tehnološke zaokruženosti. Ono što nije dobro, paralelno s razvojem takvih motora, paralelno s njihovom sve većom rasprostranjenošću, rasla je i cijena njihovoga goriva. Danas se razlika cijene između benzina i dizela jedva prepoznaje, ali prednost dizelaša je u znatno nižoj potrošnji. No, nije tu priči kraj – automobili s modernim dizelskim agregatima imaju znatno višu cijenu u odnosu na benzince. Pa smo opet na početku.
Prije pet ili sedam godina silno se rasprostranilo ugrađivanje plina u standardne automobile s benzinskim motorima. Razlog tome bila je niska cijena energenta te ne pretjerano skupa ugradnja. Osnovna matematika pokazivala je da se uloženo brzo vraća. Ne zadugo. Kako to obično biva, cijena plina je počela silovito rasti, a kako je plin energent slabije kalorične vrijednosti, potroši ga se i trideset posto više od benzina.
Skupi futurizam
Na samom kraju priče nalaze se elektromobili. Misija je na početku izgledala totalno futurističkom, ali s obzirom na to da su najjače automobilske kuće prionule poslu, era elektromobila više nije tako utopistička. Istina nema ih mnogo, ali vrlo je vjerojatno da će vrijeme koje slijedi ulice odnosno ceste značajno obogatiti takvim automobilima. Njihova današnja mana su limitirana autonomija, problemi s mjestima za punjenje i trajanje tog čina. K tome, baterije su vrlo skupe i limitiranog vijeka trajanja. Svakako i cijena koja se traži za takve automobile je ekstremno velika, i do tri puta veća u odnosu na klasični automobil jednakih gabarita.
I što zaključiti nakon svih analiza, premišljanja i zagledavanja u cijene vozila? Svijet i tehnologija se silno razvijaju, no čini se kako neki »veliki brat« sve zajedno to itekako pomno nadgleda, da ne kažemo manipulira. Pa »navuče« ljude na plin jer mu je cijena po litri tek nešto viša od tri kune. Kada se priča dovoljno raširi, cijena plina poleti u nebesa, udvostruči se. Pa je i naš »plinaš« na nuli. Ili dizel. Moderna tehnologija, u nekim državama poput Francuske i Španjolske i državno poticana, cijena energenta povoljna.
Omasovljenje dizelaša je nezaustvljivo. Malo se kasnije pokaže da je jednak takav i rast cijene »dizela« te na kraju njegovo izjednačavanje s cijenom benzina. Bojimo se samo da će prelazak na elektromobile, uz oslobađanje o ovisnosti o bogatim nalazištima što se nalaze u uvijek ratovima nagriženim bliskoistočnim državama, prouzročiti nezaustavljiv rast cijena struje što će imati negativne posljedice i po domaćinstva. Što se automobilima nužno uopće ne koriste.
A savjet za kupnju? Da biste prema današnjim cijenama vratili novac uložen za plinsku instalaciju, i njezino održavanje, treba vam nekih 25 tisuća kilometara. Odnos benzinac – dizelaš je još i lošiji jer u prosjeku mora se proći 75 tisuća kilometara, dok o hibridima i elektromobilima još uvijek ne treba trošiti riječi jer se investirano u njih neće moći vratiti ni nakon 15-godišnje klasične eksploatacije.
Stoga, ne treba previše »mozgati«: najbolja je i najisplativija kupnja dobar benzinac. Kompakt s direktnim ubrizgavanjem, motorom sa 16 ventila i nekih 100 »konja« pružat će sva potrebna zadovoljstva i ni u jednom se trenutku neće ponašati kao – »pijani milijunaš«.
