Izložba arheološkog blaga Benkovca

Kičevački top projektirao Leonardo da Vinci?

Zadarski list

Kličevački top vjerojatno potječe s kraja 15. ili početka 16. stoljeća, a jedini je takav primjerak u Hrvatskoj



– Ukupna dužina brončanog trocijevnog topa je 61 cm, unutarnji promjer cijevi je 3,4 cm, a vanjski promjer 9,5-10, dok je ušica na bazi 9x6x2 cm.  Na bočnim cijevima nalazi se po jedna brončana istaka širine 1 centimetar. Top se punio sprijeda, a na donjem mu je dijelu sačuvana ušica koja je vjerojatno služila za njegovo oslanjanje na drveno postolje. Osim ove ušice sačuvani su tragovi baza još dviju, tako da ih je izvorno bilo tri, kažu nam naši sugovornici Karla Gusar i Marin Ćurković.


Gornji dio topa uništen je tijekom eksplozije koja je uslijedila zbog nekvalitetnog punjenja ili loše kvalitete izrade cijevi topa.


Počeci vatrenog oružja, pa tako i prvi topovi vezuju se uz pojavu baruta, koji se u Europi javlja u 13. stoljeću, a najraniji topovi početkom 14. stoljeća izgledali su poput posuda iz kojih su izbacivani razni projektili. U početku su se izrađivali kovanjem, a bili su rađeni od željeza, dok se napretkom tehnologije počinju izrađivati od bronce tehnikom lijevanja. Prva ljevaonica topova u Hrvatskoj djelovala je u Dubrovniku od početka 15. stoljeća. 




No, trocijevni odnosno višecjevni topovi nisu čest nalaz, a u Europi se pojavljuju od 15. stoljeća. U Hrvatskoj do sada nisu zabilježeni. Zanimljiv primjer sličan topu s Kličevice nalazimo na crtežu Leonarda da Vincija u Codexu Atlanticusu (f. 929) koji se čuva u biblioteci Ambrosiana u Milanu. Kodeks se datira između 1478. i 1519. godine, a riječ je o zbirci skica Leonardovih izuma među kojima nalazimo i oružje. Na navedenom crtežu prikazan je trocijevni top koji kao i kličevački ima cijevi položene jednu do druge, a postavljen je na drveno postolje s kotačima. Ovako koncipiran top bio je lagan i dosta pokretljiv. Replika topa izrađenog prema ovoj skici čuva se u Muzeju znanosti i tehnologije “Leonardo da Vinci” u Milanu. 


Kličevački top vjerojatno potječe s kraja 15. ili početka 16. stoljeća, a jedini je takav primjerak u Hrvatskoj. Osim ovog topa pronađen je i manji dio cijevi još jednog topa, koji je za razliku od njega izrađen od željeza, a čiji unutarnji promjer cijevi iznosi oko 4,5 centimetara.