Fotografija je nešto čemu se a priori vjeruje, međutim upravo je to medij najpodobniji za razne manipulacije. Ne samo u ratu, ali u ratu posebno, fotografija je idealno oružje za manipulaciju masama i formiranje uvjerenja po volji manipulatora
RIJEKA » Knjiga »Rat slikama – suvremena ratna fotografija« Sandre Vitaljić predstavljena je u knjižari »Ribook«. Kako je istaknuo urednik izdanja Kruno Lokotar, riječ je o kompleksnoj i jedinstvenoj knjizi koja se dotiče različitih slikovitih manipulacija ratnom fotografijom kroz njezinu dinamičnu povijest, komentira i inovacije digitalizirane fotografije, a posebno se osvrće na manipulacije fotografijama tijekom ratova proizišlih iz raspada Jugoslavije. Knjigu čini sjajan analitički tekst – autoričin praški doktorat koji je za ovu priliku temeljito prerađen – ekskluzivni intervjui s 10-ak istaknutih ratnih fotografa i bogatstvo ilustracija od 200-tinjak fotografija i reprodukcija novinskih stranica i screen-shotova.
Podoban medij
Nešto od uvrštenog materijala je uznemirujuće, čak i šokantno, ali ne iz puke želje za šokiranjem čitatelja, nego zbog argumentiranja i znanstvene potkrijepe teksta. Stoga uz knjigu stoji napomena da je valja držati izvan dosega djece i mentalnih maloljetnika. Radi se o knjizi koja ne mijenja povijest, nego problematizira svaku jednostavnu i jednostranu interpretaciju. Kako je na predstavljanju knjige kazala Sandra Vitaljić, fotografija je nešto čemu se a priori vjeruje, međutim upravo je fotografija medij najpodobniji za razne manipulacije. Ne samo u ratu, ali u ratu posebno, fotografija je idealno oružje za manipulaciju masama i formiranje uvjerenja po volji manipulatora. – U vrijeme rata i u Hrvatskoj i u Srbiji afirmativna reprezentacija vojnika bila je ključna za pozitivan prikaz rata u medijima. Hrvatski mediji tada su glorificirali hrvatske vojnike, dok su žene na ratnim fotografijama prikazivane kao ratnice ili kao žrtve. U kategoriji vojnikinja uvijek vidimo vrlo mlade djevojke i žene, dok su u kategoriji žrtve žene najčešće definirane majčinstvom. Žene su se pojavljivale i kao mladenke u bijelom na sprovodima poginulih branitelja, što je bio osobito sugestivan motiv često prenošen u stranim medijima. Slike povezane sa silovanjem vrlo su rijetke. Ta je vrsta nasilja kontinuirano vizualno odsutna iz javne sfere – osvrnula se Vitaljić.
Trofejne fotografije
O knjizi je govorila i Katarina Luketić, koja se dotaknula pitanja etičnosti i morala ratnih fotografija. Kao primjer pada svih moralnih ljudskih i profesionalnih vrijednosti navedena je fotografija Bojana Stojanovića snimljena u Brčkom1992. godine. Na fotografiji je snimljena egzekucija Muslimana koju je fotograf naručio od plaćenog ubojice, da bi zatim ta fotografija ubojstva pred kamerom osvojila nagradu World Press Photo. Jedno poglavlje svoje knjige Vitaljić je posvetila takozvanim trofejnim fotografijama, odnosno snimkama mučenja i iživljavanja nad zarobljenicima. Autorica problematizira i pornografske moduse reprezentacije, estetizaciju rata, galerizaciju i muzealizaciju prizora s ratišta, kao i trajni proces reproduciranja kulturalnih, rodnih, klasnih i etničkih stereotipa posredstvom ratne, odnosno dokumentarne fotografije. Ova knjiga postavlja ključno pitanje o vjerodostojnosti fotografskih slika u funkciji dokumenta. Kao dodatak knjizi objavljeni su dnevnički zapis dubrovačkog fotografa Pave Urbana te razgovori s ratnim fotografima Goranom Pichlerom, Sašom Kraljem, Srđanom Ilićem, Imreom Szabom, Milošem Cvetkovićem, Kamenkom Pajićem, Milomirom Kovačevićem Strašnim, Filipom Horvatom, Ronom Havivom i Wadeom Goddardom. Za objavljivanje knjige »Rat slikama« interes su pokazali talijanski izdavači, a hrvatsko izdanje objavili su »Algoritam« i »Stanek«.
