Strogo kontrolirane knjižnice

Hrvatski zatvorenici vole čitati krimiće

Kim Cuculić

U Lepoglavi se najradije čita kriminalistička literatura, no i klasika je rado čitana, zatvorenici u šibenskom zatvoru vrijeme krate u zatvorskoj knjižnici gdje su najpopularniji kriminalistički romani, a u zatvorskoj bolnici u Svetošimunskoj ulici u Zagrebu također se najviše čitaju krimi romani – najpopularniji su oni Agathe Christie



Knjige Johna Grishama, američkog pravnika, političara i popularnog pisca sudskih trilera, nisu dobrodošle u zloglasnom američkom vojnom logoru Guantanamo. O tome su se proteklih dana raspisali američki mediji, koji navode da se u Guantanamu strogo vodi računa o tome da u zatvor ne ulaze opasni materijali poput oružja i narkotika, ali i određene knjige! 


   Na »crnoj listi« su upravo Grishamovi krimići, čiji sadržaj zatvorske vlasti smatraju problematičnim. Dvije Grishamove knjige, »The King of Torts« i »An Innocent Man«, oduzete su vojnom odvjetniku, poručniku Justinu Swicku koji ih je donio na čitanje svojem klijentu Sufiyanu Barhoumiju. Pentagon je objasnio da će se nastaviti cenzura kako bi se »odgovarajućim materijalima za čitanje održali red i disciplina i humano tretiranje zatvorenika«. To što su Grishamove knjige proskribirane u Guantanamu možda se može pripisati i tome što je ovaj pisac i odvjetnik bio prilično glasan u svojoj kritici Guantanama, nazvavši ga »tužnom perverzijom američke pravde«. Zabranu svojih knjiga John Grisham je komentirao izjavom da je »teško utvrditi zbog čega te dvije knjige ugrožavaju nacionalnu sigurnost«. Grisham je također izjavio da svaka zabrana njegovih djela za posljedicu ima njihovu povećanu prodaju. Nakon medijske prašine koja se podignula, Pentagon je objavio da će ipak dopustiti čitanje spomenutih djela Johna Grishama. 


  Iskupljenje čitanjem


U Guantanamu postoji zatvorska knjižnica čija se ponuda strogo kontrolira. List »Miami Herald« uspio je doći do rigoroznih pravila o tome kakve se knjige nude zatvorenicima u Guantanamu, dok su neke teme, poput ekstremizma, ekstremnih religioznih ideologija, rasnih i kulturalnih ideologija koje promiču mržnju, vojne teme, pretjerano nasilje i seksualne situacije – zabranjene. Zabranjeni su čak i planovi gradova, jer bi zatvorenici u Guantanamu navodno mogli početi planirati terorističke napade. Zatvorenicima u Guantanamu nije dopušteno doći u knjižnicu, već moraju priložiti zahtjeve za knjige koje bi željeli čitati, a onda se odlučuje hoće li to biti odobreno ili ne. 





Dok su neki pisci u svijetu poznati po tome što su najprodavaniji, drugi se pak mogu pohvaliti time što su autori djela koja se najviše kradu po knjižarama ili su najčitaniji u državnim zatvorima. U izraelskim knjižarama najviše nestaju djela Etgara Kereta, koji je prije nekoliko godina gostovao u Zagrebu – pisala je Booksa.hr. 


   Popularnosti izraelskog pisca posebno ide u prilog činjenica da mnogi zbog krađe njegovih djela riskiraju odlazak u zatvor, pa se mogu ujedno naći i među onim zatvorenicima koji ga najviše čitaju. Ono što je Keret u Izraelu, to je Sir Terry Pratchett u Velikoj Britaniji. Djela spomenutog fantasy pisca su ona koja se najviše kradu po knjižarama.



   U zatvorskoj knjižnici u Guantanamu tako se, primjerice, mogu posuditi djela Charlesa Dickensa, Homera, Johna le Carréa i C.S. Lewisa, a nude se i ljubići Danielle Steele, »Alisa u zemlji čudesa« Lewisa Carrolla, »Robinson Crusoe« Daniela Defoea… I dok je Grisham nepoćudan, trilogija »Millennium« Stiega Larssona je dopuštena, unatoč tome što obiluje seksom i nasiljem. U Guantanamu se mogu posuditi i krimići Agathe Christie. Članovi američkog Kongresa nedavno su posjetili Guantanamo, a na pitanje kongresnika Jima Morana koja je knjiga najtraženija odgovor je: »Pedeset nijansi sive«, erotski bestseler E. L. James – piše T-portal. 


   Cenzura knjiga u američkim zatvorskim knjižnicama, međutim, nije neka novost, a u tome što se smije ili ne smije čitati ima dosta proizvoljnosti. Ova tema nameće pitanje kakva je općenito situacija u zatvorskim knjižnicama, jer su zatvori valjda jedina mjesta gdje ljudi imaju neizmjerno mnogo vremena za čitanje. Prije nekog vremena u Brazilu su došli na ideju da zatvorenicima ponude novi način skraćenja odsluženja kazne u prenapučenim zatvorima, što znači četiri dana manje za svaku pročitanu knjigu. U okviru programa »Iskupljenje čitanjem« zatvorenicima u četiri savezna zatvora ponuđeno je da pročitaju do 12 djela iz područja klasične književnosti, filozofije ili prirodnih znanosti kako bi skratili kaznu za najviše 48 dana godišnje. Zamišljeno je da se svaka knjiga čita najviše četiri tjedna, a nakon toga zatvorenici bi o pročitanom trebali napisati sažetak. 


  Zatvorska literatura


U Njemačkoj pak postoji servis koji se brine da zatvorenicima diljem zemlje na raspolaganju stoji što više naslova. »Deutsche Welle« pisao je o projektu »Umjetnost i književnost za zatvorenike«, koji se provodi u dortmundskoj četvrti Dorsfeld. Na cijeni je posebice stručno štivo iz područja prava, a na drugom mjestu je takozvana zatvorska literatura, dakle romani o poznatim zatvorenicima ili romani koje su napisali sami zatvorenici. Fundus ove neobične knjižnice obuhvaća više od 40.000 naslova, a godišnje na adresu udruge »Umjetnost i književnost za zatvorenike« stigne oko 2.000 zahtjeva za iznajmljivanjem, i to putem pošte jer je zatvorenicima onemogućen pristup internetu. Zatvorenici najradije posuđuju akcijske, krimi ili povijesne romane, a tu su naravno i stručne knjige s tekstovima zakona. 


   Prije tri godine objavljen je i članak o tome što se najviše čita u hrvatskim zatvorima. Pokazalo se da je u Hrvatskoj među zatvorenicima najpopularnija upravo krimi literatura. Unatoč postojanju mita o »Zločinu i kazni« kao omiljenoj zatvorskoj literaturi, prema dostupnim informacijama u Hrvatskoj je među zatvorenicima najpopularnija upravo krimi literatura – navela je Booksa. hr. Tako, primjerice, zatvorenici u šibenskom zatvoru vrijeme krate u zatvorskoj knjižnici gdje su najpopularniji kriminalistički romani, a u zatvorskoj bolnici u Svetošimunskoj ulici u Zagrebu također se najviše čitaju krimi romani – najpopularniji su oni Agathe Christie. 


   Zatvorska knjižnica u Lepoglavi sastoji se od oko 8.000 knjiga, a zatvorenici se često bune da treba obnoviti fond budući da je upravo čitanje jedno od glavnih zanimacija u zatvoru. Prema izjavama zatvorenika, i u Lepoglavi se najradije čita kriminalistička literatura, no i klasika je rado čitana. Amerikanci su posljednjih godina izuzetno pažljivo počeli tretirati fondove zatvorskih knjižnica, što se vjerojatno može povezati i s paranojom nakon 11. rujna. U većini američkih saveznih država ustanovljene su komisije, odnosno posebne agencije koje se bave cenzuriranjem zatvorskih fondova. Objavljena je i lista knjiga, koje su trebale biti odstranjene iz zatvora savezne države s najvećim brojem pogubljenja zatvorenika – iz Teksasa. Zabranjen je roman Annie Proulx »Brokeback Mountain«, kao i svi romani autora kao što su John Grisham, Hunter S. Thompson ili John Updike, ali i nobelovaca poput Pabla Nerude i Andrea Gidea. »Ako hoćeš upoznati neko društvo pogledaj njegove zatvore« – jednom je izjavio francuski književnik Victor Hugo, što bi se moglo primijeniti i na zatvorske knjižnice, naročito one u Americi.