Borba za goli život

Predstavljena knjiga "K2- Trijumf i tragedija" Stipe Božića

Hina

Božićeva je knjiga potresna i dramatična priča o usponu na tu "Divlju planinu" 1993. i alpinističkom uspjehu koji se prilikom silaska s vrha pretvorio u dramatično iskustvo koje ga je dovelo do psihičkog i fizičkog ruba, tijekom kojeg se neprestano borio i za svoj i život svojih penjačkih partnera



ZAGREB Najnovija knjiga poznatog hrvatskog alpinista i putopisca Stipe Božića “K2- Trijumf i tragedija”, o sportskom trijumfu koji se prilikom silaska s himalajskoga vrha K2 pretvorio u tragediju i grčevitu borbu za preživljavanje, predstavljena je večeras u Zagrebu.


Vrh K2 u sjevernom Pakistanu, koji je sa svojih 8.611 metara visine drugi najviši u svijetu nakon Mount Everesta, zbog velikog je broja žrtava (na njemu smrtno strada svaki četvrti alpinist) dobio naziv “Divlja planina”. Smatraju ga najopasnijim od svih “osamtisućnjaka”, puno težim za uspon od samog Everesta.


Božićeva je knjiga potresna i dramatična priča o usponu na tu “Divlju planinu” 1993. i alpinističkom uspjehu koji se prilikom silaska s vrha pretvorio u dramatično iskustvo koje ga je dovelo do psihičkog i fizičkog ruba, tijekom kojeg se neprestano borio i za svoj i život svojih penjačkih partnera.




“Ta je knjiga dug uspomenama na uspon na K2 i uspjesima koje smo tamo postigli”, kazao je Božić na predstavljanju. Tamo je, zajedno sa svojim partnerima, sudjelovao u osvajanju “nezamislivog i neosvojivog, tamo gdje se doista testiraju granice ljudske izdržljivosti”, a priča koja je iz svega toga proizašla neizmjerno je vrijedno i s ničim usporedivo trajno bogatstvo, dodao je.


Božić je naš najpoznatiji i najuspješniji alpinist – osvojio je tri najviša svjetska vrha (Mount Everest, K2 i Kangchenjunga), popeo se na najviše vrhove svih sedam kontinenata, te ispenjao sve najteže alpske stijene. Mnogi od tih uspona bili su iznimno teški i opasni, mnogi su uzeli i ljudske žrtve, a kako sam kaže u prvoj rečenici uvoda, od svih planinskih vrhova, K2 je vjerojatno najviše utjecao na njegov životni put.


U velikim iskušenjima koje je tamo prošao spoznao je što je pravo prijateljstvo, osjetio razočaranje zbog iznevjerenih prijateljstava, te upoznao “užas i lakoću umiranja”.


“To je iskustvo ravno Odiseji, ali još dramatičnije. Znali smo da će sigurno jedan od nas umrijeti, a znali smo i tko, kao i to da ga nećemo moći spustiti do dolje – trebalo je odlučiti što učiniti. Iz tog se našeg iskustva vidi da je ljudski duh vrlo nepredvidiv i nepobjediv”, rekao je Božić.


Viki Grošelj, također vrhunski alpinist i stalni penjački partner Stipe Božića, koji je bio jedan od članova ekspedicije na K2, istaknuo je kako je Božić uspio napisati knjigu o alpinizmu, a da pritom u njoj ne govori o penjaju. “On piše kroz svoje emocije, predočujući čitateljima to iskustvo bez tehničkih podataka, što je doista uspjeh”, kazao je Grošelj, koji je netom nakon ekspedicije i sam objavio knjigu o tom iskustvu.


Knjiga je objavljena u izdanju nakladnika VBZ, a njezin urednik Drago Glamuzina istaknuo je kako ona nadilazi priču o jednom dramatičnom i uzbudljivom događaju. “Tu je riječ o knjizi koja je doista sjajno napisana i zanimljiva za čitanje”, kazao je Glamuzina.


Knjiga je ilustrirana brojnim fotografijama s različitih Božićevih alpinističkih poduhvata, kao i onima s avanture na K2. Njezino je predstavljanje privuklo večeras u VBZ-ov književno-galerijski centar “Fadil Hadžić” veliki broj ljubitelja alpinizma i zainteresiranih čitatelja.


Stipe Božić (1951.) jedan je od najuspješnijih hrvatskih i svjetskih alpinista. Osim što se popeo na najviše vrhove svih kontinenata i tri najviša u svijetu, spustio se 1.395 metara duboko pod zemlju u Lukinoj jami na Velebitu. S jednom je međunarodnom ekspedicijom na skijama kao prvi Hrvat stigao i na Sjeverni pol. Na svojim je putovanjima snimio mnoštvo fotografija, koje je izlagao na brojnim zajedničkim i samostalnim izložbama.


Autor je mnogobrojnih novinskih članaka, feljtona i kalendara te knjiga “Put na vrh svijeta”, “Sedam vrhova” i “Svete planine”. Režirao je više od stotinu dokumentarnih filmova u sklopu niza dokumentarnih serija prikazanih na HTV-u. Sudjelovao je i na mnogobrojnim međunarodnim filmskim festivalima, a za svoje je filmove osvojio i nekoliko nagrada.