O kultu banalnosti

Predstavljen roman "Umjetne suze" Milka Valenta

Hina



ZAGREB - Avangardni hrvatski književnik Milko Valent napisao je još jedan intrigantan roman “Umjetne suze”, aktivistički roman o kultu banalnosti suvremenog doba, “roman epohe” 21. stoljeća predstavljen danas u Zagrebu.


Najavljen kao roman o hrvatskoj tranzicijskoj zbilji kojom se bavi kroz širi kontekst recentnih europskih tranzicijskih procesa ujedinjenja, istodobno je to roman o ljubavi, zajedništvu i osjećajima u kojemu se Valent bavi krizom suvremenog monogamnog braka, ispisujući na gotovo 1500 stranica priču o ljubavi koja se raspada, o nemogućnosti dugotrajnih emocija, o strasti i osveti, postavljajući neku vrstu egzistencijalne dijagnoze početka trećeg milenija.


“To je aktivistički roman pun ružnih stvari – tranzicije, korupcije; on govori o Europskoj uniji koja propada, u njemu se radi o nevjerojatnim grubostima, beščašćima i gadostima. To je roman o epohi banalnosti u kojoj trenutno živimo a koja je postala ‘kult banalnosti’ u prvom desetljeću ovoga stoljeća”, kazao je pisac na današnjem izuzetno posjećenom predstavljanju u Megastoreu njegova nakladnika Profil Knjige.




Pisao ga je deset godina. “Teško je govoriti o iskustvu pisanja ovolike knjige. Ovakva avantura zahtijeva cijelog čovjeka, zahtijeva strast za pisanjem”, poručio je.


Glavni likovi su radionovinarka Tina i copywriter i radioreporter Marko Globan, koji je ujedno i jedan od glavnih pripovjedača romana.


Književni kritičar Damir Radić kazao je kako je riječ o romanu koji zahtijeva koncentrirano čitanje, u kojemu Valent obrađuje niz bitnih tema i motiva od kojih je navažnija epoha banalnosti. “No, to djelo samo po sebi nije banalno jer ima kritički i ironijski odmak. Roman je prepun intertekstualnosti, implicitnog citiranja i pozivanja na razne klasike. U njemu nema za Valenta karakterističnih seksualno eksplicitnih scena, mada on ima seksualnu, erotsku razinu, kao i sofisticiranog humora”, kazao je Radić.


Književnik Edo Popović napomenuo je da je riječ o slojevitom djelu nedovoljno cijenjenog velikog pisca, “protkanom razornim uvidom u središte otuđenih ljudskih života koji su nespokojni, kaotični, nepredvidljivi, ali i mnogoznačni”. “To je velik roman ne samo po svojem opsegu, on je sve samo ne rutina u piščevom opusu ili kulturi jednog naroda. Tu je knjigu trebalo moći napisati”, kazao je Popović.


Prozaik, pjesnik, dramatičar, esejist i kazališni kritičar Milko Valent (1948.), jedan od često osporavanih i zabranjivanih hrvatskih književnika i iznimno plodan autor čiji su tekstovi prevedeni na dvanaest jezika. Zastupljen je u dvadeset pet antologija i trideset pet domaćih te inozemnih izbora, pregleda i panorama poezije, proze, drame i eseja. Suradnik je stotinjak časopisa, magazina, novina i mnogih radijskih programa te internetskih portala. Za drame “Ground Zero Aleksandra” i “Gola Europa” dobio je 2002. i 2000. prvu i treću nagradu Marin Držić. Godine 2009. nagrađen je Maslinovim vijencem za doprinos poeziji.