ZAGREB Eksplozija boja, karnevalsko slavlje života i keženje u brk smrti – to su prvi dojmovi koji preplavljuju posjetitelje izložbe »Teatar figura – kazalište nakaza« Zlatka Boureka, otvorene u Gliptoteci HAZU. Izložbom koju napučuju slike i figure simpatičnih nakaza, predstavljen je Bourekov lutkarski kazališni opus: izložene su maske i kostimi što ih je radio za predstave »Hamlet« u ITD-u, »Povratak vojaka« Luka Paljetka u ZKM-u, »Ubu – kralj robijaš« sa Splitskog ljeta ili »Jedini neuspjeh Adolfa H.«, a tu su i dojmljive, pomaknute maske iz predstave »Sveti Juraj« u kojoj potpisuje scenarij i režiju. 

   

Veselo izrugivanje

Njegove su kazališne nakaze prpošne, zločeste, provokativne, lascivne. Zapravo, termin izložbe dobro je tempiran uz početak fašničke sezone: Bourekov teatar figura ima ishodište u pučkom teatru čije je temeljno obilježje koketiranje s profanim instinktima, bespoštedna ironija i veselo izrugivanje ljudi, pojava, društva u cjelini. Dvodimenzionalni srodnici Bourekovih trbušastih, brkatih, buljookih, nosatih čudovišta – koje veže stripolika karikaturalnost – mogli bi biti (anti)junaci Matakovićevih stripova ili možda oni, benigniji, autora Mira Župe, na primjer njegov »raznobojni srndać Dario«. Bourekovi junaci su, na primjer, Pop iz Dalja Popizdalja, Vrag iz Iloka i Fiškal Đuka. Ovaj posljednji kazuje stihove: »Branim čaruge i švalere, i one bez vjere / i ka i pe i Tita, kad se pita / i kad se laže, Tito nam je sve draže / i ka i pe i skoj – evo vam moj!« 

Na neobično veselom otvorenju izložbe, Tonko Maroević je jučer ponudio originalni termin za ono čime se Bourek s toliko strasti bavi deseljećima – »nakazalište«. 

Kiosk kazalište

Dio programa kojim će se Gliptoteka pridružiti Noći muzeja 31. siječnja izveden je jučer na otvorenju izložbe; tamburaši su svirali poskočice, a glumci izvodili dijelove iz Bourekovih predstava u malom kiosk-kazalištu. 

Akademik Zlatko Bourek (Požega, 1929.) diplomirao je kiparstvo i slikarstvo na Akademiji za primijenjenu umjetnost u Zagrebu 1955. Samostalno je izlagao u Zagrebu, Varaždinu, Osijeku, Dubrovniku, Duisburgu i New Yorku i sudjelovao na mnogim skupnim izložbama diljem svijeta. Od 1960. godine radi crtane filmove temeljene na vlastitim scenarijima, jedan je od osnivača Zagrebačke škole crtanog filma. 

Kao režiser i scenarist snimio je tri igrana filma, dok je kao scenograf i kostimograf radio u Dramskom kazalištu Gavella te njemačkim kazalištima. Od 1988. stalni je član kazališta Hans Wurst Nachfaren u Berlinu, gdje je postavio četiri Čehovljeve jednočinke, Shakespearovu »Ukroćenu goropadnicu« i farsu »Rigoletto«. Godine 1977. u Dubrovniku režira lutkarsku farsu »Orlando maleroso«. Predstavom »Hamlet« u izvedbi kazališta ITD doživljava veliki uspjeh i gostuje na najvećim svjetskim kazališnim festivalima. Njegovo stvaralaštvo u svim sferama umjetničkog djelovanja gotovo uvijek obilježava groteskni humor s nadrealističnim elementima povezan s elementima folklora. Dobitnik je velikog broja domaćih i međunarodnih nagrada. 

Izložba će biti otvorena do 14. veljače.