RIJEKA » Knjiga »Podrubak razlike: Književno i znanstveno djelo Milorada Stojevića« predstavljena je u Narodnoj čitaonici u okviru Zavičajne srijede Gradske knjižnice Rijeka. Riječ je o knjizi zborničkog karaktera koja sadrži 13 eseja o književnom i znanstvenom radu Milorada Stojevića. Uvodni tekst potpisuje urednik zbornika Sanjin Sorel, a potom slijede tekstovi domaćih znanstvenika koji pišu o pjesničkim, znanstvenim, dramskim te proznim aspektima Stojevićeva djela. 

  Povod izradi zbornika je 50 godina književnoznanstvenog prisustva Milorada Stojevića na literarnoj sceni. U ime izdavača, »Facultasa« iz Rijeke, obratila se dr. sc. Marina Biti koja je istaknula da iza ove važne obljetnice stoji impozantni broj – 30 objavljenih knjiga čime je Stojević pokazao visoku produktivnost. 

 Svi aspekti djelovanja

Zbornik o Miloradu Stojeviću, podsjetila je Biti, tiskan je zahvaljujući potpori Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci, Primorsko-goranske županije i Vinodolske općine. Za razliku od toga Grad Rijeka nije se odazvao prijedlogu za sufinanciranje, što Biti smatra velikim propustom, jer književnika kalibra Milorada Stojevića u Rijeci nema mnogo. 

  Urednik izdanja dr.sc. Sanjin Sorel podsjetio je da je prošlo pedeset godina od prvog objavljivanja pjesme Milorada Stojevića u »Telegramu«, a ideju o zborniku potaknula je i mogućnost da Stojević prema restriktivnoj odluci Ministarstva znanosti uskoro bude umirovljen. 

  – Inicijalna ideja bila je da se pokriju svi aspekti Stojevićeva djelovanja, a da se pritom izbjegnu ponavljanja. Neki od tekstova u zborniku tako po prvi put analiziraju određene segmente njegova stvaralaštva, poput drame. Dok tekstova o Stojevićevu pjesništvu ima relativno mnogo, o prozi ih je nešto manje pa zato treba izdvojiti prilog Saše Stanića. Zanimljiv je i književni tekst Vinka Brešića, koji je inače povjesničar književnosti, a sada se na literarni način referira na jednu Stojevićevu fusnotu. Zbornik je okupio starije i mlađe naraštaje autora, što je rezultiralo spojem starih i mladih snaga – osvrnuo se Sorel. 

  Recenzent knjige je dr. sc. Zvonko Kovač, koji je književno stvaralaštvo Milorada Stojevića sagledao u kontekstu obnove modernizma i neoavangardizma u hrvatskoj književnosti u 1960-im i 1970-im godinama. Vezano uz to Kovač je spomenuo i doprinos časopisa »Dometi«. 

 Visoki kriteriji

– Milorad Stojević pripada generaciji koja je visoko podignula ljestvicu neoavangardizma. Slikovito rečeno, tada su valovi obnove modernizma udarali u meku obalu postmodernizma, pa je zanimljivo kako je Stojevićevo stvaralaštvo poprimalo oblike postmodernističke poetike. Stojević je mnogo eksperimentirao i nije pisao tečno i prohodno. On je također primjer pisca koji na račun znanosti nije odustajao od pisanja književnih djela. Milorad Stojević se kao pisac nikada nije dao svesti na figuru profesora književnosti, pokazujući svojim primjerom da književnik ne bi trebao ustuknuti pred znanstvenikom. Za Stojevića je također karakteristično da on u svojim književnim djelima često ne odjeljuje znanstveni rad i književnost – istaknuo je Kovač, ukazujući i na Stojevićev prinos čakavskom pjesništvu. 

  Milorad Stojević izrazio je zadovoljstvo zbornikom i uputio zahvalu autorima, a Marina Biti dodala je da ovaj zbornik nije završena priča. Autori tekstova o pjesništvu Milorada Stojevića su Ivan Rogić Nehajev, Sanja Jukić, Goran Rem, Aleksandar Mijatović, Kornelija Pinter i Sanjin Sorel, a o njegovu proznom radu pišu Vinko Brešić, Marina Biti, Danijela Marot Kiš i Saša Stanić. Na Stojevićev dramski tekst »Doni« osvrnuo se Igor Gajin, a Cvjetko Milanja piše o Stojeviću kao književnom kritiku i znanstveniku. Lada Badurina i Nikolina Palašić napisale su »Fusnotu o (Stojevićevoj) fusnoti«, dok je naslov priloga Saše Potočnjak »Nos(ac) i brad(ic)a u Lovranu iliti o ljubovnim pjesmama njekog Lovranina«. 

 Djela i nagrade

Milorad Stojević rođen je 1948. u Bribiru. Nakon završene gimnazije u Crikvenici, diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je kao profesionalni književnik, novinar i lektor, urednik časopisa »Dometi« i »Fluminensia«. Pjesnik je, pripovjedač, dramski pisac, kritičar i znanstvenik. Profesor je riječkog Odsjeka za kroatistiku. Autor je antologije »Čakavsko pjesništvo XX. stoljeća«. Dobitnik je brojnih uglednih nagrada i priznanja, među kojima valja izdvojiti onu još iz 1971. godine – Nagradu »A. B. Šimić«, zatim Nagradu grada Rijeke (1987), »Goranov vijenac« (2004) te »Kvirinova nagrada« za ukupan doprinos hrvatskom pjesništvu (2005).