Glavni urednik Igor Žic potpisuje kritički intonirani uvodnik o Rijeci koja stagnira u usporedbi s Dubrovnikom, Splitom, Šibenikom, Zadrom i Pulom koji su doživjeli svojevrsnu renesansu urbanog života
Prijepori o Krleži
– Rijeka je došla do gotovo najniže točke u svojoj povijesti i to zbog dva razloga: kumulativne ideološke rigidnosti i katastrofalne kadrovske politike… U tom kontekstu vrlo neobično zvuči da se Rijeka kandidirala za Europsku prijestolnicu kulture, što podsjeća na tragikomičnu utrku za totalno nevažnim Mediteranskim igrama – samo je dio onog na što se Žic osvrće vezano uz trenutačnu situaciju u Rijeci.
U nastavku slijedi esej zadarskog sveučilišnog profesora Mladena Dorkina o A. G. Matošu kao velikanu europskog duha i izričaja u hrvatskoj književnosti, a jedna od središnjih tema trećeg broja je povjesničar umjetnosti i književnik Grgo Gamulin. O njemu piše Davor Velnić, koji priprema i knjigu o Gamulinu, dok je Igor Žic autor eseja »Ilarijin smiješak« Grge Gamulina – Imaginarni putopis – pohvala renesansnoj Italiji«. Novi broj »Književne Rijeke« donosi i uvodno poglavlje iz Gamulinove neobjavljene monografije o Ivanu Meštroviću.
Poezija i proza
U bloku proze objavljen je ulomak iz romana »Umjetne suze« Milka Valenta, koji je dobio Nagradu »Vladimir Nazor« za najbolje književno djelo u 2014. Objavljen je i prozni tekst Davora Velnića »Počeci i svršeci«. Đoni Božić predstavio je pjesnički blok, u kojemu su objavljene pjesme suvremenog španjolskog pjesnika Jesusa Jimeneza Domingueza u prijevodu Željke Lovrenčić. Zastupljene su i pjesme Pere Pavlovića, Romane Brolih, Jasminke Domas, Rafaele Božić i Franka Sorića. Rubrika »Domaća beseda« donosi čakavske stihove Marine Čapalije i Silvije Benković Peratove.
Broj zaključuju prikazi knjiga – Enerika Bijač piše o zbirci pjesama Silvije Benković, Željka Lovrenčić o kajkavskim sonetima Milana Frčka, Igor Žic o knjizi »Beračica soli« Anele Borčić te o »Bonaviji« Dragana Velikića, Nikola Šimić Tonin o romanu »Čovjek koji je razgovarao s krijesnicama« Ante Gregova Jurina, a Ivica Mataija o knjizi »Sizifov posao« Milana Krmpotića.