3. ovogodišnji broj

''Književna Rijeka'': Kritički o stanju u Rijeci

Kim Cuculić

Glavni urednik Igor Žic potpisuje kritički intonirani uvodnik o Rijeci koja stagnira u usporedbi s Dubrovnikom, Splitom, Šibenikom, Zadrom i Pulom koji su doživjeli svojevrsnu renesansu urbanog života

RIJEKA » Uredništvo časopisa »Književna Rijeka« predstavilo je treći broj za ovu godinu. Premda je izgledalo da će izići dvobroj, zahvaljujući potpori Primorsko-goranske županije i Ministarstva kulture objavljen je 3. broj, a već je u pripremi i 4. broj. Kako je tim povodom istaknula predsjednica riječkog ogranka DHK-a Silvija Benković Peratova, realizirani su i ostali planirani projekti u ovoj godini.    Novi broj »Književne Rijeke« predstavio je glavni urednik Igor Žic, koji potpisuje i kritički intonirani uvodnik. Između ostalog, on piše da su svi gradovi na Jadranu – Dubrovnik, Split, Šibenik, Zadar i Pula – doživjeli svojevrsnu renesansu urbanog života, što se nažalost ne može reći i za Rijeku:   

Prijepori o Krleži




– Rijeka je došla do gotovo najniže točke u svojoj povijesti i to zbog dva razloga: kumulativne ideološke rigidnosti i katastrofalne kadrovske politike… U tom kontekstu vrlo neobično zvuči da se Rijeka kandidirala za Europsku prijestolnicu kulture, što podsjeća na tragikomičnu utrku za totalno nevažnim Mediteranskim igrama – samo je dio onog na što se Žic osvrće vezano uz trenutačnu situaciju u Rijeci.   


   U nastavku slijedi esej zadarskog sveučilišnog profesora Mladena Dorkina o A. G. Matošu kao velikanu europskog duha i izričaja u hrvatskoj književnosti, a jedna od središnjih tema trećeg broja je povjesničar umjetnosti i književnik Grgo Gamulin. O njemu piše Davor Velnić, koji priprema i knjigu o Gamulinu, dok je Igor Žic autor eseja »Ilarijin smiješak« Grge Gamulina – Imaginarni putopis – pohvala renesansnoj Italiji«. Novi broj »Književne Rijeke« donosi i uvodno poglavlje iz Gamulinove neobjavljene monografije o Ivanu Meštroviću.


   Pod naslovom »Prijepori oko Miroslava Krleže na početku novog tisućljeća ili Buka u hrvatskom kulturnom prostoru« objedinjeni su tekstovi teatrologinje Sanje Nikčević, koja dokazuje da je Krleža kontinuirano prisutan na hrvatskim scenama te je igran više od bilo kojeg drugog hrvatskog pisca. Objavljen je i peti dio eseja »Zabadanje u kaos Janka Polića Kamova« Milovana Buchbergera. Autorica zapisa s putovanja »Tri lica Čilea« je Željka Lovrenčić, a esej »Ekranizacija prokletstva: ‘Dracula’ Francisa Forda Coppole« potpisuje Stjepan Pranjić.   

Poezija i proza


U bloku proze objavljen je ulomak iz romana »Umjetne suze« Milka Valenta, koji je dobio Nagradu »Vladimir Nazor« za najbolje književno djelo u 2014. Objavljen je i prozni tekst Davora Velnića »Počeci i svršeci«. Đoni Božić predstavio je pjesnički blok, u kojemu su objavljene pjesme suvremenog španjolskog pjesnika Jesusa Jimeneza Domingueza u prijevodu Željke Lovrenčić. Zastupljene su i pjesme Pere Pavlovića, Romane Brolih, Jasminke Domas, Rafaele Božić i Franka Sorića. Rubrika »Domaća beseda« donosi čakavske stihove Marine Čapalije i Silvije Benković Peratove.




   Broj zaključuju prikazi knjiga – Enerika Bijač piše o zbirci pjesama Silvije Benković, Željka Lovrenčić o kajkavskim sonetima Milana Frčka, Igor Žic o knjizi »Beračica soli« Anele Borčić te o »Bonaviji« Dragana Velikića, Nikola Šimić Tonin o romanu »Čovjek koji je razgovarao s krijesnicama« Ante Gregova Jurina, a Ivica Mataija o knjizi »Sizifov posao« Milana Krmpotića.