Izložba u PPMHP-u

"U potrazi za Conradom": Otkrivanje jedinstvenog pisca i pomorca

Nela Valerjev Ogurlić

Izložba obuhvaća panoe, ali i predmete iz fundusa muzeja vezane za život pomoraca / Snimio Roni BRMALJ

Izložba obuhvaća panoe, ali i predmete iz fundusa muzeja vezane za život pomoraca / Snimio Roni BRMALJ

U svojim djelima Joseph Conrad je opisao  živote često nepismenih i neobrazovanih mornara koji su na jedrenjacima na kraju 19. i početku 20. stoljeća plovili svjetskim morima. Među njima je bilo i hrvatskih pomoraca



RIJEKA Gostujuća izložba »U potrazi za Conradom«, posvećena književniku i pomorcu Josephu Conradu, otvorena je u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci. Izložba je izvorno bila prvi put postavljena u Muzeju  mora u Genovi 2014. na stogodišnjicu dolaska Josepha Conrada u Italiju, a potom je gostovala u Milanu i Cesenaticu.


Majstor engleskog jezika


Izvorni postav  izložbe koju su priredili  Giancarlo Costa i Pierangelo  Campadonico obuhvaća niz panoa  s  isječcima piščevih  knjiga i pripovijesti  koji prenose njegova razmišljanja, iskustva i doživljaje, u kombinaciji  s biografskim podacima. Tome se Pomorski i povijesni muzej pridružio izlošcima iz vlastitog  fundusa, i to građom vezanom uz život pomoraca te  predmetima koje su donosili  sa svojih putovanja po egzotičnim zemljama.


Joseph Conrad, pravim imenom Jozef Teodor Konrad Korzeniowski,  jedan je od najvećih engleskih  pisaca 20. stoljeća,  nezaobilazan autor svim ljubiteljima pomorske tematike i čovjek iznime  biografije. Rođen je 3. prosinca 1857. u Berdichevu u Ukrajini, u poljskoj plemićkoj obitelji.  Zbog javnog istupanja protiv ruskog  cara obitelj  je prognana u sjevernu Rusiju. S 12 godina ostaje bez roditelja, a brigu o njemu preuzima ujak.




Jedan od najvećih pisaca o moru, prvi je put vidio more u svojoj šesnaestoj godini. Sa 17 godina Conrad napušta Poljsku, ukrcava se na brod za Francusku te prolazi put od običnog mornara, a  jedno vrijeme i krijumčara,  do zapovjednika broda. Usporedno otkriva i razvija svoj književni dar, s naglašeno antikolonijalističkim svjetonazorom.


Nakon  nekoliko godina plovidbe  na  francuskim brodovima, 1878. godine prešao je  na  engleske,  a putovanja su ga vodila na sve kontinente.  Isprva  je  znao tek  nekoliko engleskih riječi, ali to  ga nije omelo  u pomoračkom  napredovanju,  a niti  u pisanju  na engleskom jeziku. Rijedak je  primjer pisca koji je postao majstorom izražajnosti u jeziku  koji  mu nije bio materinji, već ga je naučio tek nakon svoje dvadesete godine.


Coppola i Welles


Conrad je umro 1924. godine, a za sobom je ostavio romane,  među kojima »Lord Jim«, »Nostromo« te »Srce tame«  koji je  ga  svrstava  u  pionire moderne književnosti. Roman  govori o  kolonijalnom  ugnjetavanju  koje  je  Conrad upoznao za  boravka na rijeci Kongo u Africi,  a poslužio je  kao predložak čuvenom filmu Francisa Forda Coppole »Apokalipsa danas«.  Adaptacija ovog djela  bila je  i prvi  projekt  Orsona  Wellesa ponuđen filmskoj kompaniji  RKO  Pictures, ali zbog političkih razloga nije prihvaćen.  No,  zbog  korištenja više narativnih perspektiva u prikazu glavnog lika,   kritičari  Wellesovu  fascinacijom Conradovim »Srcem  tame« povezuju  i s  kultnim  filmom »Građanin Kane«.


U svojim djelima Conrad  je opisao  živote često nepismenih i neobrazovanih mornara koji su na jedrenjacima plovili svjetskim morima. Među njima je bilo i hrvatskih pomoraca.  Na  taj  način njegova djela  predstavljaju i dio hrvatske pomorske baštine.  Između ostalog, na izložbi  su prezentirani i  isječci s  vrlo kritičnim Conradovim razmišljanjima o potonuću »Titanika«. Izložba ostaje otvorena do 9. rujna.