Zdrav život

Jedemo li previše proteina? Velika analiza 361 studije otkrila moguću vezu s bržim starenjem

T.I.

iStock

iStock

Pronašli su dokaze da ograničavanje unosa proteina može pozitivno utjecati na metabolizam i dugovječnost



Manji unos proteina mogao bi usporiti biološko starenje i pozitivno utjecati na zdravlje metabolizma, pokazuje opsežan pregled 361 znanstvene studije. Istraživači sa Sveučilišta Wisconsin-Madison pronašli su sve više dokaza da prehrana s ograničenim unosom proteina može pridonijeti duljem i zdravijem životu.


Istraživanje su proveli molekularni biolog Bailey Knopf i biomedicinski istraživač Dudley Lamming, a objavljeno je u znanstvenom časopisu Cell Press Blue.


Autori su analizirali dosadašnja saznanja o utjecaju proteina na metabolizam i životni vijek te biološke procese koji bi mogli objasniti povezanost prehrane s procesom starenja.


Manje proteina, potencijalno sporije starenje




Prema rezultatima pregleda, pojedina istraživanja na životinjama pokazala su znakove sporijeg starenja kod onih koje su hranjene prehranom s manjim udjelom proteina.


Istraživanja na ljudima također su ponudila određene dokaze da smanjenje unosa proteina može ublažiti neke upalne procese povezane s ubrzanim biološkim starenjem, kao i poboljšati opće metaboličko zdravlje.


“Unatoč raširenim preporukama o povećanju unosa proteina tijekom starenja, sve je više dokaza da ograničavanje proteina u prehrani potiče metaboličko zdravlje, produljuje razdoblje života provedenog u dobrom zdravlju i može produljiti životni vijek različitih organizama”, navode istraživači u radu.


Autori ističu da ograničavanje proteina i pojedinih aminokiselina ima potencijal u razvoju prehrambenih pristupa kojima bi se moglo poticati zdravije starenje.


Proteini, međutim, imaju brojne važne funkcije u organizmu. Neophodni su za izgradnju i obnovu mišića, mogu pomoći u kontroli tjelesne težine, a povezani su i sa zdravim starenjem, posebno zbog očuvanja mišićne mase u starijoj dobi.


Zato istraživači ne preporučuju opće smanjenje njihova unosa.


Fizički aktivnim osobama proteini su i dalje važni


Jedan od ključnih zaključaka analize odnosi se na povezanost unosa proteina i tjelesne aktivnosti. Osobama koje redovito vježbaju i opterećuju mišiće veće količine proteina mogu biti korisne za rast mišića i oporavak nakon treninga.


“Potpuno je jasno da proteini imaju koristi za rast mišića i odgovor organizma na vježbanje kod fizički aktivnih osoba”, ističe Lamming.


Međutim, upozorava da je većina ljudi relativno tjelesno neaktivna te da mnogi vjerojatno unose više proteina nego što im je doista potrebno.


“To vjerojatno ima negativne posljedice za zdravlje”, dodaje istraživač.


Upravo zbog toga autori smatraju da bi dosadašnje preporuke o unosu proteina trebalo preispitati i više prilagoditi pojedincima, umjesto da se svima savjetuje povećanje njihova unosa.


Što se događa u organizmu kada jedemo manje proteina?


Istraživači su razmotrili i nekoliko mogućih bioloških objašnjenja zbog kojih bi ograničavanje proteina moglo usporiti neke procese povezane sa starenjem.


Jedno od njih odnosi se na promjene u staničnim signalnim procesima. Kada organizam dobiva manje proteina, stanice bi mogle više usmjeravati svoje aktivnosti na održavanje i popravak, a manje na rast.


Druga mogućnost odnosi se na smanjenje nakupljanja senescentnih stanica, odnosno ostarjelih stanica koje su prestale normalno funkcionirati i koje organizam treba ukloniti.


Pregled također upućuje na moguće poboljšanje proizvodnje energije u stanicama.


Među kemijskim promjenama povezanima s manjim unosom proteina istraživači izdvajaju povećanu količinu hormona FGF21, odnosno faktora rasta fibroblasta 21, koji sudjeluje u regulaciji metabolizma.


Razmatraju i ulogu pojedinih aminokiselina, osnovnih gradivnih elemenata proteina, koje bi mogle povezivati prehrambene navike s procesima starenja.


Zbog toga nije nužno presudna samo ukupna količina proteina koju unosimo, nego i njihova vrsta te kombinacija aminokiselina koje sadrže.


“Ove studije pokazuju da količina proteina koju danas konzumiraju tjelesno neaktivne osobe može imati negativne posljedice za zdravlje, barem kada se promatra populacija u cjelini”, kaže Lamming.