Nedavni požari u nekoliko riječkih napuštenih, zapuštenih i devastiranih prostora iznova otvaraju pitanje odnosa prema graditeljskoj, ali i drugoj baštini u Rijeci. Najprije je u veljači ove godine izbio požar u Ulici Milutina Barača, u zgradi u kojoj je nekad bio Hotel Emigranti. Temeljitim pregledom mjesta nemilog događaja utvrđeno je kako se isključuje tehnički uzrok nastanka plamena, što je uputilo na to da je požar izazvan ljudskim djelovanjem. Vatrena stihija u potpunosti je uništila drveni inventar u prostorijama koje se trenutačno ne koriste. Što o važnosti tog nekadašnjeg riječkog hotela kaže portal Riječka baština?

»Početkom 20. stoljeća, razvojem putničke luke i intenziviranjem prekooceanskih linija prema Americi, Rijeka postaje središte migracijskih kretanja stanovništva. Kapaciteti za prihvat putnika bili su nedostatni pa se mađarsko Ministarstvo unutarnjih poslova odlučilo na izgradnju novog hotela. Projekt Hotela Emigranti izradio je inženjer Szilárd Zielinski, profesor politehnike na Sveučilištu u Budimpešti. Zielinski se odlučio za potpuno neuobičajen tip građevine armiranobetonske konstrukcije. Konstrukcija i način izrade samoga zdanja sasvim su sigurno bili potpuna novost za riječko graditeljstvo. Tim se objektom Rijeka priključila europskim trendovima modernih konstrukcija, a izgradilo ga je budimpeštansko poduzeće ‘Henrik Freud es Fiai’ 1905. godine. Riječ je o 160 metara dugoj zgradi, s prizemljem i dva kata, smještenoj u nekadašnjoj Industrijskoj ulici nasuprot Ljuštionice riže. To je mjesto bilo izabrano upravo zbog blizine luke i željezničkog pristaništa. U podrumu su bile smještene čekaonice, ambulanta, kupaonice, sobe za dezinfekciju i uredi za prodaju putnih karata. Na prvom i drugom katu bile su spavaonice i prostor za okupljanje emigranata koji su prošli sanitarnu i liječničku kontrolu. Niz florealnih i geometrijskih motiva te vijugavih linija upućuju na secesiju ili, bolje reći, kombinaciju secesije s nadolazećim izričajem moderne… Nakon zatvaranja hotela, objekt je prenamijenjen bez većih građevnih zahvata. Dvadesetih godina zgrada je poslužila kao sajmeni prostor, a nakon Drugog svjetskog rata kao industrijski objekt«, navodi Riječka baština.

Onda se u listopadu ove godine dogodio požar u napuštenoj zgradi Teatra Fenice. Moglo bi se reći i da je ovaj plamen posljedica dugogodišnjeg zapuštanja i nebrige o ovom objektu, o kojemu Riječka baština kaže:

»Teatro Fenice izgrađen je 1914. na mjestu nekadašnjeg otvorenog kazališta, prema idejnom projektu Eugenija Caligeia koji je djelomično izmijenio Theodor Träxler. Zbog ratnog stanja i nedostatka financijske potpore, od idejnog projekta izgradnje kulturnog centra (zgrade kazališta, kasina, koncertne dvorane) izgrađeno je samo moderno kazalište čija je nosiva konstrukcija od armiranog betona. Kazalište je moglo primiti dvije tisuće gledatelja, a sačinjavaju ga parter, galerija i dva reda loža. Na izgradnji kazališta rade tvrtke i radionice iz Rijeke, Beča, Trsta i Budimpešte, a za postavljanje parketa u kazalištu i dvorani ispod partera bila je zadužena Prva riječka tvornica parketa. Južno pročelje dograđeno je 1922. prema projektu Giovannija Rubinicha. Nakon izgradnje rekonstruiran je glavni ulaz i preuređena dvorana. U izgradnji su primijenjeni mnogi tehnički noviteti, armiranobetonske konstrukcije i sustav cugova za upravljanje scenom… Iako se kazalište danas ne koristi, građevina ima kulturološku vrijednost s obzirom na to da čuva uspomenu na gotovo stoljetnu kulturno-umjetničku aktivnost koja se u njoj odvijala. Teatro Fenice nalazi se na Listi zaštićenih kulturnih dobara u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske.«

I sada najnoviji primjer – požar u bivšem Hotelu Park na riječkim Pećinama, nekad prvi sanatorij u Hrvatskoj, vizionarski projekt zdravstvenog turizma vrhunski opremljen za to doba. I ovaj primjer graditeljske baštine u Rijeci izložen je propadanju i raznim devastacijama, uključujući i plažu koja se nalazi na toj lokaciji. Mnogo je još takvih primjera propadajuće baštine u Rijeci, kojoj bi se vrlo lako mogla dogoditi sudbina Vjesnikova nebodera.