U svečanom salonu Zajednice Talijana upriličena je međunarodna konferencija na engleskom jeziku naslovljena »Freemasonry in the Illyrian Provinces«, u prijevodu »Povijest masonerije u Ilirskim provincijama«, na kojoj su stručnjaci iz Hrvatske, Italije i Slovenije govorili o razvoju slobodnog zidarstva u regiji. Simpozij je bio posvećen povijesti masonskih loža na istočnoj obali Jadrana krajem 18. i početkom 19. stoljeća.

Program je obuhvatio djelovanje masonskih loža u Rijeci, Trstu, Ljubljani i Kopru, te njihove međusobne veze i utjecaj na političke promjene tijekom habsburškog i Napoleonova razdoblja. Predavanje pod naslovom »The Three Eagles: Adriatic Freemasonry and the Scottish Rite from the Habsburgs to Napoleon and Beyond« održao je profesor Luca Manenti. Govorio je o masonskim ložama na sjevernom Jadranu i razvoju Škotskog reda. Naveo je važnost lože »La Concordia« (»Sloga«) u kontekstu talijanske masonerije, koja je utemeljena 15. lipnja 1861. godine, samo nekoliko mjeseci nakon službenog proglašenja ujedinjenja Kraljevine Italije. Spomenuo je i »La Vedovellu«, jedan od prvih masonskih nukleusa u Trstu oko 1794. godine. Bilo je govora i o tršćanskoj loži »Panzera«, te o »Gli amici dell’ordine«, povijesnoj vojnoj masonskoj loži u Udinama, utemeljenoj 1807. godine.

Garibaldi

U tom kontekstu istaknuta je još jedna važna vojna masonska loža, ona utemeljena u Kopru, a riječ je o »Olivo del Levante« koja se temeljila na škotskom redu u napoleonskoj epohi. Manenti, autor nekoliko knjiga o talijanskoj masoneriji, govorio je i o sukobu između Katoličke crkve i masona, koji je bio neminovan. Iznimnu povijesnu ulogu u Italiji odigrao je Giuseppe Garibaldi, koji je masonom postao 1844. godine. Njegova inicijacija je upriličena u Montevideu u Urugvaju, da bi potom prigrlio i Škotski red te 1864. postao Velikim majstorom lože »Grande Oriente d’Italia« (»Velika loža Orijenta u Italiji«). Garibaldi je bio jedan od najmoćnijih masona onoga vremena. Masoni su bili veliki patrioti i imali su izniman utjecaj u brojnim sferama, a posebno u tadašnjem političkom životu.

Profesor Matevž Košir predstavio je povijest slobodnog zidarstva u Kopru i Ljubljani – Ilirskih provincija i to dokumentirao iznimno zanimljivom povijesnom građom. Preslika liste s popisom članova onovremenske masonske lože bila je eskluziva za nazočnu publiku, kao i Diploma lože u Kopru koja datira iz 1811. godine, te potpisi članova lože u Ljubljani iz 1812. godine. Posebnost su predstavljale i fotografije masonskih kožnih pregača, ručno oslikanih, koje se koriste u ritualima. Košir je naglasio prisutnost iznimne povezanosti koja je postojala između loža, kao i važnost vojnih masonskih loža.

Masonerija u Rijeci

Hrvatski stručnjak za povijest masona, Benjamin Novosel, govorio je o razvoju masonerije u Rijeci i na istočnoj obali Jadrana. Naglasio je kako je prvu masonsku ložu na sjeveru Hrvatske utemeljio grof Ivan Drašković, dok je u Rijeci prva masonska loža djelovala u sklopu Šećerane, danas Muzeja grada Rijeke. Riječ je o »L’Ami Solitaire Inconnu à l’Orient de Fiume« utemeljene 1769. godine. Kao posebno zanimljiv detalj naveo je kako su se u Rijeci masoni nalazili, prema nekim navodima, i u starom Adamićevom kazalištu, na čijem se prostoru danas nalazi Palača Modello. Spomenuta je i riječka masonska loža na Brajdici s kraja 18. stoljeća, koju je uspostavio grof János Szápáry, koji je gradom upravljao od 1788. do 1791. Ova je loža specifična po tome što joj je sjedište bilo smješteno u zgradi unutar jednog vrta na području Brajdice. U Rijeci je postojala i Loža sv. Ivana čiji su se članovi oko 1780. godine počeli okupljati u prostorima današnjeg Državnog arhiva u Rijeci. A bilo je govora i o ložama u Dalmaciji, te utjecaju Habsburške Monarhije na djelovanje masonskih loža. Sva tri izlagača podcrtala su podatak kako je masone u danim povijesnim epohama špijunirala vlast.