Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu podijeljeni su oko reakcije povjerenice za proširenje Marte Kos na ispraćaj ratnog zločinca Ratka Mladića u Beogradu, no složni oko toga da EU i europsko vodstvo moraju čvršće reagirati prema Srbiji.

Europski parlament u utorak je raspravljao o ispraćaju ratnog zločinca Ratka Mladića u Beogradu. Povjerenica za proširenje Marta Kos rekla je da je riječ o „duboko uznemirujućim” događanjima suprotnima europskim vrijednostima.

Iako je ranije zbog te ceremonije s najvišim počastima otkazala planirani posjet Beogradu, a u utorak najavila da će se nedavna događanja u Srbiji reflektirati na izvješće o Srbiji krajem listopada, Kos nije najavila nikakve konkretne mjere prema Srbiji.

„Buduće odluke o konkretnim koracima u pristupnom procesu su u rukama Vijeća”, napisala je Slovenka u odgovoru na pitanje hrvatske zastupnice Željane Zovko, objavljenom ranije u utorak.

Zastupnik socijalista i demokrata Tonino Picula, izvjestitelj Parlamenta za Srbiju, u izjavi je rekao da je Kos jedina iz Komisije koja „govori doista jasno” o događajima u Beogradu te da je njezino prošlogodišnje izvješće o Srbiji bilo jedno najkritičnijih izvješća takve vrste.

Treba li EU uopće nastaviti pregovore sa Srbijom?

Picula smatra da Kos ima „određene limite” te da vjerojatno „ne može prekoračiti ukupnu politiku Komisije prema Srbiji”.

To je tijelo „palo na ispitu” u reakcijama na događanja u Beogradu, rekao je Picula, no „instruktivnije” je čuti hoće li se na to osvrnuti njegova predsjednica Ursula von Der Leyen u govoru o stanu Unije.

Sam Picula u govoru je naglasio da je „potpuno opravdano postaviti pitanje treba li EU uopće nastaviti pregovore sa Srbijom dok ima ovakvu vlast”.

Zastupnik zelenih Gordan Bosanac pohvalio je Kos, pa istaknuo da Komisija „taktički” čeka da prođu izbori u Srbiji, raspisani za kraj listopada, kako bi jasnije reagirala. U suprotnom bi išla „na mlin” srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću koji bi to mogao iskoristiti u kampanji.

„Prvi potez koji von der Leyen mora napraviti jest da ne ode u Srbiju u listopadu jer bi to bilo direktno uplitanje u izbore i nadam se da će biti dovoljno pameti da to ne učini”, kazao je Bosanac.

Zastupnica pučana Željana Zovko smatra da govor Kos „nije zadovoljavajuć” jer sprovod Mladića s najvišim počastima „traži puno jači odgovor”.

Zovko je kritizirala francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koji je primio Vučića u posjet samo nekoliko dana nakon ispraćaja, time pružajući Vučiću paravan i „abolirajući njegovu odgovornost”.

Stier: Macron nije samo primio, grlio je Vučića

Njezin stranački kolega Davor Ivo Stier također je kritizirao Macrona koji „ne samo da je primio, već je i grlio” Vučića na crvenom tepihu.

Stier smatra da to pokazuje jedno „političko nerazumijevanje” te da je riječ o krivoj procjeni jer je upravo insistiranje na poštivanju europskih vrijednosti „najbolji način da se ostvare geopolitički interesi” EU-a za koje Macron smatra da ih ostvaruje primanjem Vučića.

Odluka francuskog predsjednika pokazuje stav da se velike zemlje „ponekad odnose prema zapadnom Balkanu” kao o vrlo lako rješivom pitanju, umjesto da se priđe „dubljim, sustavnim” problemima koji zahtijevaju angažiranost tih čelnika.

Konzervativnog zastupnika Stephena Nikolu Bartulicu Macronov potez nije iznenadio jer je riječ o „licemjernoj Europi”.

„Nedostojni ljudi vode EU, vode Europu u propast i ovaj odnos prema Vučiću nije nikakva iznimka”, kazao je.

Hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću poručio je da „gleda trezveno i realno, a ne naivno”, podsjetivši da je bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović 2018. ugostila Vučića u Zagrebu, što je dio „promašaja i zabluda hrvatske politike”.

Hrvatska se prema Srbiji mora postaviti „čvršće” i tražiti ratnu odštetu od Srbije kao temeljni uvjet bilo kakvog napretka u pregovorima.

„Pravo pomirenje da, ali na temelju istine”, zaključio je Bartulica.

Vučićev SNS u EPP-u

Austrijski zastupnik Helmut Brandstätter, govoreći u ime kluba liberala Renew, Macronove političke grupacije, rekao je da Vučić “samo želi europski novac” te da vlada koja veliča ratne zločine ne može nikad biti dio Europske unije.

“I smatram da kolege iz EPP-a doista moraju prekinuti veze s njegovom strankom. Hvala vam puno, povjerenice Kos, što sada niste otišli tamo. Mislim da moramo zaustaviti financiranje”, rekao je liberal, naglasivši da su Srbi dobrodošli u EU-u, ali bez svog “autoritarnog režima”.

“Molim Vas, recite predsjednici von der Leyen da bude jednako čvrsta kao i vi po tom pitanju”, poručio je povjerenici.

O članstvu Srpske napredne stranke u Europskoj pučkoj stranci govorio je i slovenski zastupnik zelenih Vladimir Prebilič.

“Imam samo jedno pitanje: gdje je vaša crvena linija? Što još SNS mora učiniti da vas uvjeri kako je došlo vrijeme kada suradnja s njima više nije moguća?”, rekao je.

Vučićeva Srpska napredna stranka i dalje je „pridružena članica” Europske pučke strane (EPP) kojoj se pridružila 2016., stoji na njezinim stranicama u utorak. Na pitanje zašto EPP nakon svih događanja u Srbiji ne izbaci tu stranku, Stier je rekao da „postoji interna procedura” te je na predsjedništvu pučana da „donese odluke”.

„Ono što smo mi iz kluba zastupnika jasno poručili jest da ne može biti mjesta u europskoj obitelji za one koje veličaju Ratka Mladića”.

Zovko je rekla da je EPP osudio događaje u Srbiji te da pučani „kontinuirano rade” na tome da SNS „dobije snažnu poruku”. Naglasila je da proces prema SNS-u „nije zaustavljen”.

Čelnik te grupacije Manfred Weber prije godinu dana, nakon masovnih prosvjeda u Srbiji, djelomično obilježenih i nasilnim odgovorom, objavio je da je pokrenut proces unutarnje istrage pridruženog članstva SNS-a.

Koje lice bolje predstavlja EPP?

Picula je rekao da se nakon najave unutarnje evaluacije „nije ništa dogodilo” te da je stoga otvoreno pitanje „koje lice zapravo bolje predstavlja EPP ovog trenutka – Ursule von der Leyen ili Manfreda Webera?”.

Iako je i ranije bilo razloga da EPP preispita to članstvo, „sve maske su pale” odlukom Vučića da praktički uđe u predizbornu koaliciju s ratnim zločincem Vojislavom Šešeljem, naglasio je Picula.

Vučić je „jednog ratnog zločinca ispratio državnim počastima”, a s drugim je dogovorio predizborni savez, rekao je ranije u raspravi izvjestitelj za Srbiju.

Zovko je pak naglasila da odgovor na ispraćaj Mladića „nije završena priča” već proces koji se nastavlja – veće države će primjerice reagirati na Vijeću EU-a, a ukoliko u nadolazećem izvješću o Srbiji ne bude mjera zbog veličanja ratnog zločinca, pučanka će odgovornom smatrati i povjerenicu Kos.

Slovenka je ranije u raspravi rekla da snimke s ispraćaja „ne predstavljaju srpsko društvo u cijelosti” jer su joj se brojni građani Srbije pridružili u protivljenju glorifikacije ratnih zločinaca.

„Stoga znam da je Srbija puno više”, rekla je Slovenka, navodeći mlade, poduzetnike, javne službenike, umjetnike, novinare i druge „građane koje žele naprijed”.

„Ta Srbija zaslužuje biti saslušana. Ta Srbija zaslužuje podršku i ona ima mjesto u Europi”.

Bosanac je pozdravio što povjerenica „nije isključila” građane Srbije koji osuđuju ratne zločine.

„Ne treba te ljude zaboraviti”, rekao je zastupnik zelenih. Iako su raniji izbori u Srbiji pokazali tko tamo drži većinu te je stanje u Srbiji „i dalje toksično”, promjene nekad počnu „u grupici od troje ljudi”, kazao je Bosanac.

Naglasio je da je pozicija njegove stranke Možemo da dođe do zamrzavanja pregovora jer „ovo s Vučićem ne može ići dalje”.