Crna Gora može završiti proces pristupanja EU-u do roka koji je zacrtala ako u toj zemlji postoji politička volja za rješavanje otvorenih pitanja s Hrvatskom, a u Srbiji treba dati vremena izbornim pobjednicima da definiraju svoj pristup prema europskim integracijama, rekao je u utorak hrvatski premijer Andrej Plenković.

Plenković je na konferenciji o proširenju u organizaciju Euronewsa rekao da Crna Gora može zatvoriti pregovaračka poglavlja do kraja ove godine “pod uvjetom da postoji iskrena volja za rješavanjem određenih pitanja koja su sastavni dio poglavlja 23 (temeljna prava) i poglavlja 31 (Vanjska, sigurnosna i obrambena politika).

Rekao je da u tim poglavljima postoje elementi koje treba riješiti, a koje dosadašnje crnogorske vlade nisu na odgovarajući način riješile. Dva od osam zahtjeva koje je Hrvatska postavila već su riješena.

“Preostalo ih je šest, od kojih su četiri isključivo u nadležnosti izvršne vlasti. Dvije su nešto složenije jer zadiru u područje pravosuđa ili se pak tiču podataka o nestalim osobama – onima koji su nestali tijekom agresije Jugoslavije i Miloševićeva režima na Hrvatsku”, rekao je Plenković.

U Bruxellesu sudjelujemo na @euronews #EnlargementSummit, na kojem razgovaramo o politici proširenja i europskoj perspektivi država kandidatkinja.

Hrvatska, kao najmlađa članica 🇪🇺, ima posebno iskustvo, ali i odgovornost u ovom procesu. Naš europski put bio je dug i zahtjevan, obilježen provedbom reformi, usklađivanjem s europskom pravnom stečevinom i ispunjavanjem svih pristupnih kriterija. Članstvo u EU-u Hrvatskoj je donijelo stabilnost i sigurnost, snažan gospodarski razvoj, pristup europskim fondovima, ulaganja u infrastrukturu i nove prilike za naše građane i 🇭🇷 gospodarstvo. Upravo zato iz vlastitog iskustva znamo koliko je europska perspektiva važna za transformaciju država i cijelog kontinenta.

➡️ Podupiremo daljnje proširenje, ali pritom je ključno osigurati političku volju, uz očuvanje vjerodostojnosti procesa i ispunjavanje svih kriterija.

Crna Gora najdalje je odmaknula u pregovorima i njezino članstvo do 2028. godine može biti ostvariv cilj ako postoji stvarna politička volja za rješavanje preostalih otvorenih pitanja – osobito u području vladavine prava i dobrosusjedskih odnosa.

➡️ Hrvatska nastavlja snažno podupirati i europski put Bosne i Hercegovine, uz poštovanje legitimne zastupljenosti svih triju konstitutivnih naroda.

➡️ Europska perspektiva cijelog jugoistoka Europe u interesu je i Hrvatske i Europske unije.

➡️ Zalažemo se za postizanje trajnog i održivog mira koji ne nagrađuje agresora, kao i za europski put Ukrajine.

Vladavina prava ostaje temelj proširenja, ali i trajna obveza svih država članica. Istodobno, moramo građanima približiti konkretne koristi koje donosi članstvo u Europskoj uniji, osobito u vremenu kada je sve teže razlikovati točne od netočnih informacija.

— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) November 3, 2026

Crnogorska vlada nedavno je donijela odluku da promijeni ime bazena u Kotoru i formalno odobri postavljanje spomen-ploče u nekadašnjem logoru Morinju, što su bila dva od šest hrvatskih zahtjeva.

Ostali se odnose na utvrđivanje sudbine nestalih, obeštećenje logoraša iz Morinja, procesuiranje odgovornih za ratne zločine, rješavanje imovinsko-pravnih pitanja hrvatskih obitelji, pitanje granice i povratak Školskog broda Jadran..

“Pozivam svoje kolege u Vijeću da pomognu Crnoj Gori u rješavanju tih pitanja. Ako se to ostvari, vjerujem da je datum za dovršetak procesa 2028. koji je zasad tek prijedlog, ostvariv”, kazao je.

Dodao je da ima dojam da se na tim pitanjima radi.

“Ako nastave u dobrom duhu moći ćemo privesti taj proces kraju na način na koji bi svi to željeli vidjeti”, istaknuo je hrvatski premijer.

Naglasio je da se Hrvatska prema Crnoj Gori ponaša vrlo konstruktivno, za razliku od nekih drugih država članica koje nekim zemljama kandidatkinjama blokiraju čak i početak pregovora.

“Da smo htjeli biti prepreka pristupanju Crne Gore, naša bi politika bila sasvim drukčija. Zapravo smo bili vrlo prijateljski nastrojeni i konstruktivni.”

Na marginama #EnlargementSummit u Bruxellesu susreli smo se s predsjednikom Vlade Armenije @NikolPashinyan. Zajednička deklaracija o strateškom dijalogu, potpisana tijekom našeg zadnjeg susreta, temelj je za daljnje produbljivanje partnerstva između 🇭🇷🇦🇲.

Pozdravili smo jačanje dijaloga Armenije s Europskom unijom te izrazili spremnost da podijelimo svoje iskustvo u provedbi reformi na europskom putu. Podupiremo energetsku diversifikaciju Armenije i pružamo pomoć u humanitarnom razminiranju, uključujući primjenu hrvatskih tehnoloških rješenja.

Povezanost, gospodarska suradnja i mir ključni su za regionalnu stabilnost i dugoročni razvoj, u čemu Hrvatska nastavlja biti partner Armeniji.

— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) November 3, 2026

Što se Srbije tiče, Plenković je rekao da nakon pobjede Studentske liste treba vidjeti kako će izgledati buduća vlada i kakva će biti njezina politika.

“Ne znamo točno kakva su stajališta Studentske liste, njihovi stavovi o europskim pitanjima su, recimo to tako, složeni”, kaže hrvatski premijer.

Dodaje da oni tijekom predizborne kampanje nisu previše otkrivali o svojim planovima, što se s taktičkog gledišta može razumjeti.

“No, sada kada preuzimate odgovornost morate objasniti za što se zalažete. Ono što je svim promatračima upalo u oči jest da tijekom izbora nije bilo baš nijedne europske zastave. To se ne bi moglo shvatiti kao izrazito proeuropski pokret”, rekao je Plenković.

Upitan o prednostima članstva u Europskoj uniji, Plenković je rekao da je ono u svakom pogledu pozitivno.

“Smatram da je pozitivno u svakom pogledu, zapravo i ne vidim neke značajne negativne strane. Istina mnogi politički akteri iznose negativne stavove o Europskoj uniji, ali to je sastavni dio jačanja naše političke rasprave i demokracije”, rekao je Plenković.

Dodao je da se nedovoljno objašnjavaju stvari u vezi s EU-om te da je u aktualnom komunikacijskom prostoru razlikovanje istinitih od lažnih informacija ozbiljan izazov.

Istaknuo je tri pozitivna elementa koristi od članstva. Prvi je stabilnost i sigurnost i prilika za razvoj gospodarstva. “Postaje dio moćne organizacije koja vam pomaže ublažiti razne vanjske šokove i krize”.

Drugi element, posebno za nove članice jest da postaju neto primateljice pomoći iz europskog proračuna, a treći je da snažno unutarnje tržište jača konkurentnost i djeluje poticajno zbog poduzetničkog i investicijskog okruženja.