Prema interesu mladih za politiku, Hrvatska pripada u skupinu zemalja u kojima je taj interes među najmanjima, a u kojoj su uz Italiju i Nizozemsku uglavnom zemlje srednje i istočne Europe, pokazuje međunarodno istraživanje.

Prosječan interes za politiku među mladima u Hrvatskoj, na skali od jedan do pet, iznosi 2,19. Time je Hrvatska na 17., pretposljednjem mjestu među 18 europskih zemalja.

To pokazuju podaci Programa međunarodnog društvenog istraživanja (ISSP), iz modula „Digitalna društva”, u kojem je postavljeno i pitanje: „Koliko ste Vi osobno zainteresirani za politiku?”, a koje je prenijela je Sociologija.hr, znanstvena platforma koja se bavi proučavanjem suvremenog hrvatskog društva.

Manji interes iskazuju samo mladi u Italiji (2,17), dok je Mađarska (2,19) izjednačena s Hrvatskom. Prosjek europskih zemalja iznosi 2,65.

Za politiku su mladi najviše zainteresirani u Njemačkoj (3,20), Grčkoj (3,03), Slovačkoj (2,93), Finskoj (2,92) i Danskoj (2,91). Iznad europskog prosjeka su i mladi u Francuskoj (2,81).

Ispitanici su odgovarali na ljestvici od pet stupnjeva. Za potrebe analize odgovori su kodirani tako da 1 znači „uopće me ne zanima”, a 5 „jako me zanima”, pa viši prosjek označava veći interes za politiku.

Analizirani su ispitanici u dobi od 16 do 28 godina, a u analizu je uključeno 18 europskih zemalja obuhvaćenih ovim istraživačkim projektom.

U članku se ističe da većina mladih u Hrvatskoj pristaje uz univerzalne demokratske vrijednosti, što znači da je hrvatskoj mladeži demokracija važna, ali ih politika ne zanima.

Znanstveni portal podsjeća da su mladi u zadnje vrijeme u središtu pozornosti javnosti, što ga je potaknulo da se zapita koliko se hrvatska mladež razlikuje u odnosu na mladež iz drugih europskih zemalja s obzirom na zainteresiranost za politiku.

U Francuskoj su posljednjih tjedana upravo srednjoškolci neki od glavnih aktera prosvjeda koji su se proširili zemljom. Ista je situacija i u Grčkoj.

Aktualni studentski pokret u Srbiji ostvario je povijesnu pobjedu „Studentske liste“ na parlamentarnim izborima potkraj listopada, čime je srušen četrnaestogodišnji režim Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke (SNS).