Prema Smjernicama upravljanja javnim dugom od 2026. do 2028., država ima najveće potrebe za zaduživanjem u ovoj godini, u iznosu od 14,6 milijardi eura, dok u iduće dvije godine te potrebe padaju na 13,44 i potom na 11,27 milijardi eura. Dio potreba već se isfinancirao, izdavanjem obveznica i trezorskih zapisa Ministarstva financija, no dio ih do kraja godine tek dospijeva.

S obzirom da cijena novca raste, jer Europska središnja banka podiže ključne stope kako bi ukrotila inflaciju, rastu i tržišne kamatne stope za sve korisnike kredita, pa i državu, bez obzira na visoki bonitet. Dakle, ako kreditni rejting i jest investicijski, što naš jest, tržišni trend rasta kamata ne zaobilazi nikoga već trošak kamate puzajuće diže na više.

To se već i vidi preko emisija trezoraca, gdje je kamatna stopa u svakoj idućoj tranši izdašnija.

Obveznice iz faze »smeća«

Dobro je to za njihove kupce, građane koji u njih ulažu, jer ostvaruju sve veći prinos te se barem dijelom štite od inflacije. No, za sve nas porezne obveznike zajedno nije povoljno kretanje da se iz proračuna mora sve više izdvajati za trošak kamata.

Očekuje se da će inflacija nastaviti rasti, te da će ECB nastaviti povećavati kamate, što će kapital činiti još skupljim, a proračunski izdatak za kamate potencijalno još većim. Ministarstvo financija stoga smo pitali o točnom hodogramu zaduživanja i kretanju troškova za kamate temeljem refinanciranja dugova, kao i njihovoj projekciji i ukupnom teretu za proračun.

Prema odgovoru iz Ministarstva, ispada da proračun već »gubi« na emisijama trezoraca, koje su kratkoročni dug, i svaki novi nosi i višu kamatu za izdavatelja.

Međutim, kada je riječ o zanavljanju dugoročnih obveznica, s njima je, što se kamata tiče, država još i u plusu, jer su stare obveznice koje sada dolaze na naplatu izdavane u vrijeme kada je rejting države bio »u smeću« (od 2012. do 2019.) te su plaćane kamate koje su bile tako visoke da ih sadašnji trend tržišnog rasta još nije dosegao.

Naime, obveznica iz 2015., koja dospijeva u prosincu nosila je kamatu od 4,25 posto. Sada se država zadužuje po stopi nižoj od te, unatoč trendu rasta kamata na tržištima, jer ima znatno bolji rejting. Iznimno je dakle bitno zadržati se unutar mastriških kriterija proračunskog deficita do 3 posto BDP-a i javnog duga do 60 posto BDP-a jer se sa svakim proklizavanjem riskira i kreditni rejting što bi vodilo u još skuplje zaduživanje.

– Znatan dio dugoročno planiranog tržišnog financiranja ostvaren je putem dva izdanja obveznica, međunarodnog izdanja u veljači ove godine, te izdanja plasiranog u srpnju ove godine na domaćem tržištu. Tako je 17. veljače 2026. godine ostvaren plasman desetogodišnjih euroobveznica u iznosu 2 milijarde eura uz kamatni kupon 3,25 posto te prinos do dospijeća 3,298 posto.

Na domaćem tržištu 10. srpnja 2026. godine ostvaren je plasman petogodišnjih obveznica u iznosu 1,25 milijarde eura uz kamatni kupon 3 posto te prinos do dospijeća 3,08 posto.

Na domaćem tržištu planira se još jedno ovogodišnje izdanje i to u prosincu kada dospijeva izdanje emitirano 2015. godine u iznosu 1,65 milijardi eura, a koje će se djelomično refinancirati. U odnosu na izdavanja trezorskih zapisa, od tri planirana jednogodišnja izdanja realizirana su ona iz veljače i lipnja ove godine, a predstoji izdanje planirano za studeni.

Iako je ECB podigla referente stope u lipnju i sad u rujnu za ukupno 0,5 postotnih bodova, obveznička tržišta, navode u Ministarstvu, »znatno su ranije bilježila porast referentnih stopa, pa je na primjer prinos referentne njemačke desetogodišnje obveznice od početka godine porastao s 2,86 na 3,51 posto«.

Javni dug 55 posto BDP-a

– Naročito je izražen porast prinosa zabilježen na kraćem dijelu referentne krivulje pa je na primjer porast istovjetnog godišnjeg referentnog prinosa iznosio punih 87 baznih bodova (s 2,03 posto na 2,90 posto).

Dakle ukupna krivulja prinosa izrazito je blagog nagiba te je između godišnjeg i desetgodišnjeg prinosa trenutno razlika samo 0,61 posto. U našem slučaju dugoročne otplate dosadašnjim izdanjima refinancirane su ispod ponderiranog troška obvezničkog duga u dospijeću te s te osnove očekujemo oko 12 milijuna eura niže troškove refinancirane komponente. Istovremeno snažan rast kratkoročnih kamatnih prinosa povećao je kamatne troškove trezorskih zapisa za procjenjujemo 16 milijuna eura na godišnje refinancirani iznos, otkrivaju iz Ministarstva financija.

U vezi upita o udjelu javnog duga u BDP-u, ističu pak da projiciraju njegovo daljnje smanjenje na nivo oko 55 posto krajem 2026. godine. Iz odgovora dakle proizlazi da će godišnji trošak kamate kod obveznica biti niži za 12 milijuna eura, a trošak kamate od trezoraca viši za 16 milijuna eura, što znači da je država po pitanju troškova kamata zasad ipak u minusu, za nekih 4 milijuna eura. Međutim, trezorci koji su sve skuplji, istovremeno su i kratkoročni, te ih se brže može »riješiti«, jednom kada kamate ponovno krenu dolje. Izdavanje dugoročnih obveznica u trenutku kada su tržišne kamate visoko, stvorilo bi možda još veće troškove.