Eurostat

Hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP-u u 2022. znatno ispod europskog prosjeka

Javni dug iskazan udjelom u BDP-u smanjio se u EU lani za četiri postotna boda, na 84 posto, objavio je europski statistički ured

Analitičari upozoravaju

Složena “igra”. Rast javnog duga je tempirana bomba, a rast kamata – okidač za novu recesiju

Kamate rastu, pa je u uvjetima ekonomskog usporavanja udio javnog duga u BDP-u tempirana bomba. No, budu li fiskalne politike pak pretjerano zatezale, prijeti recesija. Ova je »igra« već time složena, a otežava je i prijeteća bankarska kriza

STANJE U EUROZONI

Hrvatska je po razini javnog duga svrstana uz Finsku i Sloveniju, najzaduženija u Europi je Grčka

Refinanciranje

Hrvatska na domaćem tržištu izdala nove obveznice u vrijednosti 1,2 milijarde eura

Ubrzani oporavak gospodarstva

Hrvatska među zemljama EU-a s najvećim padom udjela javnog duga u BDP-u

Na kraju rujna 2020. godine iznosio je 326 milijardi kuna, što je odgovaralo 84,7 posto BDP-a

Pojačano zaduživanje

Objavljena lista zemalja s najvećim javnim dugom u eurozoni: Grčka, Italija i Portugal najgori, evo gdje je Hrvatska

U velikoj većini zemalja EU-a dug iskazan udjelom u BDP-u bio je u prvom tromjesečju veći nego na kraju 2020., a najviše je porastao na Cipru, za 6,5 postotnih bodova, te u Češkoj, za 6,3 postotna boda.

IZVJEŠĆE HNB-a

Ukupan dug Hrvatske u 2020. povećan je za 40,6 milijardi kuna: Pojeli smo 88,7 posto BDP-a

Promatrano u odnosu na godišnji BDP, ukupni dug na kraju prosinca 2020. iznosi 88,7 posto BDP-a, dok je na kraju prosinca 2019. godine iznosio 72,8 posto BDP-a, navode analitičari središnje banke.

Potres utječe na BDP

Teret oporavka bit će prilično težak, a obnova od potresa mogla bi ugroziti plan o snižavanju javnog duga i deficita

Od pomoći koja je dosad stigla iz Unije i onoga što još može povući iz europskih fondova kroz projekte, primjerice, ruralnog razvoja, Hrvatska može računati na pokrivanje deset posto troškova. Znači sama mora pokriti 90 posto troškova obnove za potres koji je uzrokovao štete koje su možda i veće od 25 posto BDP-a. U Uniji to moraju razumjeti, kaže Lovrinčević