Klimatske promjene

Atlantski ocean ima skriveni "ventil topline", a njegovo zatvaranje snažno bi utjecalo na svjetsku klimu

T.I.

iStock

iStock

Problem je što klimatske promjene slabe tu cirkulaciju, što bi moglo dodatno pojačati globalno zagrijavanje



Znanstvenici su otkrili novu ulogu velike oceanske struje koja snažno utječe na Zemljinu klimu. Atlantska meridionalna cirkulacija (AMOC) ne djeluje, naime, samo kao golema pokretna traka koja prenosi toplinu, već i kao svojevrsni ventil topline. Problem je što klimatske promjene slabe tu cirkulaciju, što bi moglo dodatno pojačati globalno zagrijavanje.


AMOC je jedan od ključnih dijelova Zemljinog klimatskog sustava, a taj golemi sustav oceanskih struja prenosi toplu vodu iz tropskih područja prema sjevernom Atlantiku, dok se hladnija voda vraća prema jugu. Dosad se AMOC često opisivao kao svojevrsna oceanska pokretna traka koja preraspodjeljuje toplinu između različitih dijelova planeta. Novo istraživanje donosi nešto drukčiji pogled.


Ventil topline


Znanstvenici sugeriraju da AMOC treba promatrati i kao “ventil topline” – sustav koji određuje koliko topline može napustiti ocean i prijeći u atmosferu.




Kada je cirkulacija snažna, duboko miješanje vode u sjevernom Atlantiku omogućuje oceanu da izgubi velike količine topline prema atmosferi, a dio energije naposljetku odlazi u svemir.


Kada cirkulacija oslabi, taj se proces usporava. Duboko miješanje vode slabi, a više topline ostaje pohranjeno u unutrašnjosti oceana.


Što se događa kada se zatvori?


Istraživači su pomoću klimatskih modela proučavali nagle klimatske promjene iz ledenih doba, poznate kao Dansgaard-Oeschgerovi događaji. Tada je AMOC više puta prelazila između snažnog i slabog stanja.


Rezultati su pokazali da promjene cirkulacije nisu samo premještale toplinu s jednog kraja planeta na drugi. One su utjecale i na količinu topline koju je cijeli Zemljin sustav zadržavao.


“AMOC djeluje kao oceanski ventil topline koji regulira temperaturu planeta kroz Zemljinu radijacijsku ravnotežu”“, navodi se u stručnoj procjeni istraživanja.


To otvara posebno važno pitanje za današnje zagrijavanje planeta. Slabija cirkulacija mogla bi dodatno zagrijavati Zemlju


Klimatske promjene već utječu na oceane i slabe AMOC. Ako se cirkulacija nastavi usporavati, smanjena izmjena dubokih voda mogla bi značiti da ocean zadržava još više topline.


Slabljenje AMOC-a


Drugim riječima, slabljenje AMOC-a ne mora značiti samo promjenu mjesta na kojem se toplina nalazi. Moglo bi utjecati i na to koliko topline ostaje zarobljeno u cijelom klimatskom sustavu.


Ipak, znanstvenici upozoravaju da se rezultati ne mogu jednostavno preslikati na današnju klimu. Promatrani klimatski ciklusi događali su se tijekom ledenih doba, kada su golemi pokrivači morskog leda imali važnu ulogu u klimatskim povratnim vezama.


Zato istraživanje ne znači da je kolaps AMOC-a neizbježan. No upozorava na mogućnost da bi dugotrajno slabljenje te cirkulacije moglo imati puno šire posljedice nego što se dosad pretpostavljalo.


Vodeći autor Christo Buizert ističe da je ključno utvrditi ima li budući AMOC više stabilnih stanja jer bi razlika između privremenog slabljenja i nepovratnog urušavanja mogla imati “duboke društvene posljedice”.