Još prije nekoliko tjedana bez problema ste ostajali budni do kasno, a sada već u večernjim satima počinjete zijevati i razmišljati o krevetu? Dolazak rujna donosi jednu veliku promjenu koju često zanemarujemo – dani postaju sve kraći.

Naš organizam vrlo pažljivo prati izmjenu svjetla i tame. Dnevna svjetlost jedan je od najvažnijih signala prema kojima se usklađuje naš unutarnji biološki sat, zbog čega promjena godišnjeg doba može utjecati i na vrijeme kada postajemo pospani.

FOTO: iStock

Naš unutarnji sat prati svjetlost

Ljudsko tijelo funkcionira prema približno 24-satnom ciklusu poznatom kao cirkadijalni ritam. On sudjeluje u regulaciji brojnih procesa, među kojima su budnost i spavanje.

Jedan od njegovih najvažnijih vanjskih signala upravo je svjetlost. Kada smo tijekom dana izloženi svjetlu, organizam dobiva informaciju da je vrijeme za budnost i aktivnost. Kako se približava večer i količina svjetla smanjuje, tijelo se počinje pripremati za odmor.

Zato promjena duljine dana nije samo nešto što primjećujemo na satu. Registrira je i naš organizam.

Kakve veze s tim ima melatonin?

U cijeloj priči važnu ulogu ima melatonin, hormon koji sudjeluje u regulaciji ciklusa spavanja i budnosti. Njegovo lučenje povezano je s izmjenom svjetla i tame.

U večernjim satima, kada se smanji količina svjetlosti, razina melatonina počinje rasti i tijelo dobiva signal da se približava vrijeme za spavanje. Jutarnja svjetlost, s druge strane, pomaže organizmu prijeći u stanje budnosti.

Kako u rujnu sunce počinje zalaziti sve ranije, mijenja se i jedan od signala prema kojima naš organizam određuje dio dnevnog ritma. Zato nije neobično ako tijekom jeseni primijetite da vam se ranije odlazi u krevet.

Jutarnje svjetlo jednako je važno

Kada govorimo o spavanju, često razmišljamo samo o onome što radimo navečer. No za dobar ritam spavanja važan je i početak dana.

Izlaganje prirodnom svjetlu nakon buđenja pomaže uskladiti unutarnji sat s dnevnim ritmom. Zato boravak na otvorenom tijekom jutra može biti korisna navika, posebno u mjesecima kada dani postaju kraći.

Ne mora to biti duga šetnja. Doručak uz prozor nije isto što i boravak vani, pa kada možete, pokušajte barem dio jutra provesti na otvorenom.

FOTO: iStock

Umjetno svjetlo može zbuniti prirodni ritam

Postoji još jedan faktor koji naši preci nisu morali uzimati u obzir – večeri danas rijetko provodimo u mraku.

Rasvjeta u domu te ekrani mobitela, televizora i računala omogućuju nam da ostanemo izloženi svjetlu dugo nakon zalaska sunca. Posebno svjetlost kraćih, plavih valnih duljina može navečer odgoditi porast melatonina i pomaknuti osjećaj pospanosti.

To ne znači da nakon zalaska sunca morate ugasiti svu rasvjetu i odložiti mobitel, ali ako imate problema s uspavljivanjem, vrijedi smanjiti intenzitet svjetla i korištenje vrlo svijetlih ekrana pred odlazak na spavanje.

Nemojte se boriti protiv ranije pospanosti

Ako s dolaskom jeseni prirodno postajete pospani nešto ranije, nema potrebe pod svaku cijenu održavati ljetni raspored. Ako vam dnevne obaveze to dopuštaju, postupno pomicanje odlaska na spavanje može biti sasvim prirodna prilagodba novom dijelu godine.

Puno je važnije održavati relativno dosljedan ritam spavanja, osigurati si dovoljno sna i tijekom dana redovito boraviti na prirodnom svjetlu.

Rujan tako ne donosi samo promjenu garderobe i temperature. Mijenja se i količina svjetla kojoj smo svakodnevno izloženi, a naš unutarnji sat tu promjenu itekako primjećuje.