Turistička zajednica grada Rijeke, nakon više od dva desetljeća dobila je novu direktoricu. Nakon burnog prvog natječaja za čelno mjesto riječkog TZ-a, na drugom je natječaju povjerenje svih članova Turističkog vijeća dobila Antonija Kardum, koja od 2018. radi u TZ-u Rijeke.

Profesionalni put započela je kao stručna suradnica za marketing, a posljednje tri godine obnašala je dužnost voditeljice informiranja i istraživanja tržišta što znači da će, s obzirom na dosadašnje iskustvo, osigurati kontinuitet rada.

S novom direktoricom razgovarali smo stoga o tome kako vidi Rijeku kao destinaciju, koje motive dolaska planira razvijati, ali i što joj osobno znači da je jednoglasno izabrana u ovom neočekivano burnom raspletu događaja.

Autentična destinacija

Kako vidite Rijeku kao destinaciju – što su prednosti, a što ograničenja?

– Rijeku najviše danas vidim kao autentičnu, modernu, urbanu destinaciju s jakim karakterom, koja se zapravo znatno razlikuje od drugih hrvatskih gradova. Ujedno ima izuzetno velik potencijal te snažan identitet i mislim da upravo na toj autentičnosti i različitosti moramo dalje graditi razvoj destinacije.

Imamo zaista bogatu kulturu, pomorsku i industrijsku baštinu, razvijenu gastronomiju, kao i sport, i zapravo je cjelovitost tih turističkih proizvoda nešto čime se želimo brendirati u budućnosti i na čemu želimo stvoriti zaokružen turistički proizvod.

Danas turisti koji dolaze u naš grad ne žele samo posjetiti destinaciju, žele doživljaj, emociju, žele nešto što će ponijeti kući i što će ih na neki način potaknuti da nas preporuče drugima, pa i da se opet vrate.

Izazovi?

– Svjesni smo da će u daljnjem razvoju biti izazova. Jedan od izazova je struktura smještaja. U Rijeci nema dovoljno visokokategoriziranog smještaja, a koji bi omogućio razvoj poslovnog turizma, što je u konačnici jedan od ciljeva kako želimo dalje graditi destinaciju.

U tom smislu vesele najave hotelijera o ulaganjima u hotelske objekte. I novi hotel Armerun, otvoren u Scarpinoj ulici, zaista je jedan prekrasan mali butik hotel, idealan upravo za city break i poslovne goste.

Koja su glavna ciljna tržišta po pitanju promocije grada i hoće li biti otvaranja nova tržišta? Tko su ustvari gosti koji dolaze u Rijeku?

– Rijeka se tokom godina zaista profilirala kao turistički grad. Više nismo tranzitna destinacija, nego ipak grad koji je sve vidljiviji, ne samo na domaćem tržištu, nego i na svjetskoj turističkoj karti.

Jasno, uvijek ima mjesta za dodatnu promociju. U Rijeku dolaze najviše gosti s naših emitivnih tržišta, to su Njemačka, Austrija, Italija, na kojima smo i dosad radili brojne marketinške kampanje, bilo samostalno, bilo u suradnji s TZ-om Kvarnera i HTZ-om.

I u budućnosti će ovo biti naša ciljna emitivna tržišta zbog blizine, ali razvijat ćemo potencijal i prema drugim tržištima u kojima posljednjih godina vidimo porast.

O kojim je konkretno tržištima riječ?

– Vidimo porast dolazaka poljskih i mađarskih turista… No, nije poanta da se samo širimo na što veći broj tržišta, nego upravo da grad promoviramo na onim tržištima s kojih vidimo interes gostiju.

Mladi gosti

Rijeka je specifična i po tome što ima velik udio mlađih gostiju?

– Da, u dobnoj strukturi najviše prevladavaju turisti od 19 do 30 i zatim od 30 do 40 godina. To je izuzetno bitan podatak jer je činjenica da ti svi mladi gosti temelje svoja putovanja na online informacijama, tako da ćemo se i u promociji morati dosta fokusirati na digitalnu vidljivost kroz koju ćemo ispričati neke naše autentične priče i dati širu sliku o tome što naša destinacija nudi.

Jačanje manifestacija naveli ste kao jedan od glavnih ciljeva?

– Manifestacije su jedan od glavnih motiva dolaska u destinaciju, znači kvalitetna događanja su svakako najbolji mamac da turisti dođu u grad.

U kojem smislu?

– Željeli bismo zapravo napraviti manifestaciju po kojoj će Rijeka biti prepoznatljiva, na način da je brendiramo kao Riječki karneval.

Dakle, zaista nešto što će objediniti sve turističke proizvode te da se, kad se spomene tu manifestaciju, odmah zna kako se ona događa u Rijeci. Bit će i novih manifestacija, no želimo i postojeće, kvalitetne dodatno razvijati.

Riječki karneval i dalje ostaje u fokusu?

– Svakako. Riječki karneval je već međunarodno prepoznatljiv brend, nešto po čemu je Rijeka od svih manifestacija najprepoznatljivija, ali ono što je važno, jest da je on čuvar baštine i duboko utkan u naš identitet.

I upravo tu vidimo potencijal. Još više želimo razvijati sinergiju između lokalnog stanovništva i turista, a poanta je da karneval bude motiv dolaska 12 mjeseci u godini.

Prvenstveno želimo da karneval ne bude prepoznatljiv samo po vikendu Međunarodne karnevalske povorke, već je ideja stvoriti i dodatni, kvalitetan sadržaj za cijelo vrijeme trajanja karnevalskog perioda – radionice, edukacije, gastro priča…

Ideja je puno više uključiti lokalnu zajednicu da prezentira naše lokalne običaje. Isto tako, radit ćemo i na puno većoj sinergiji s međunarodnim udruženjima poput Federacije europskih karnevalskih gradova, gdje ćemo se povezivati s brojnim drugim karnevalima, a što će nam dati bolju vidljivost te potaknuti goste da dođu u Rijeku cijele godine.

TZG Rijeka upravlja Trsatskim kaštelom i Riječkim tunelom? Hoće li biti tu kakvih novosti?

– U Riječkom tunelu će se raditi na kvalitetnijoj interpretaciji sadržaja, razmišljamo i o stalnom izložbenom postavu, kako bi bio zanimljiv cijele godine. Problem je što je Riječki tunel infrastrukturno jako zahtjevan pa treba točno vidjeti u kojem obliku bi se taj dio realizirao.

U Trsatskom kaštelu se nastavljaju svi oni programi koje ondje organiziramo, a bit će i dosta novih sadržaja. Trenutno se uređuje ulazna kula. Kroz ljeto se pauzira s radovima zbog održavanja brojnih manifestacija, a s radovima se nastavlja ponovno već na jesen.

Želimo da Kaštel bude još življi prostor tijekom cijele godine – mjesto kulturnih događanja, interpretacijskih programa, kvalitetnih vođenih obilazaka, manjih koncerata, izložbi i sadržaja koji će privlačiti i turiste i naše sugrađane.

Upravo takvi sadržaji produžuju vrijeme boravka posjetitelja i stvaraju dodatnu vrijednost za destinaciju.

Poslovni turizam

U kojem smjeru se planira razvijati poslovni segment? Ima li Rijeka dovoljno kapaciteta za skupove i kongrese i što će u tom smislu značiti pretvaranje Exportdrva u višenamjenski centar?

– Naglasak će biti svakako na poslovnom turizmu zato što ono omogućava da se generira veći broj dolazaka tijekom cijele godine čime ćemo doprinijeti ostvarivanju jednog od glavnih ciljeva, a to je razvoj cjelogodišnje turističke destinacije.

Ono što nam definitivno nedostaje su hotelski smještajni kapaciteti koji automatski generiraju veći broj poslovnih gostiju, ali i infrastruktura. Rijeka ima preduvjete za manje i srednje kongrese, a otvaranje Exportdrva će nam zasigurno otvoriti vrata za organizaciju puno kvalitetnijih i većih kongresa i sajmova.

Želimo povezati taj poslovni turizam s turističkim doživljajem, primjerice, gastronomijom, kulturom i ostalom ponudom, te želimo da poslovnog gosta taj kratki boravak u gradu potakne da se ovamo vrati i na odmor.

Tu svakako vidim i nadalje prostora za suradnju s Riječkim prstenom, kao i Opatijom koja nam je blizu.

Kada govorimo o Riječkom prstenu, i dosad se radilo na puno zajedničkih projekata. Kako u budućnosti vidite tu suradnju?

– Zaista imamo puno zajedničkih projekata i suradnju koja se nastavlja jer je poanta da gosti, osim Rijeke, istraže i okolno područje. Riječki prsten ima izvrsne outdoor sadržaje koje današnji turisti sve više traže.

Tu je i projekt Mozaik okusa, te još neki zajednički gastronomski projekti koje već godinama razvijemo i svake godine se radi nešto novo. Naglasak će sigurno biti na jačanju gastronomije, ali ono što bih osobno konkretno željela, je to da se bolje poveže cijela outdoor ponuda te da napravimo konkretne tematske ture.

Sinergija dionika

U svom programu ističete i važnost sinergije dionika u destinaciji?

– Da, najveći potencijal je upravo u sinergiji cijelog sektora, jer Turistička zajednica ne može sama razvijati turizam. Da bi turizam bio uspješan treba postojati sinergija svih oni koji su uključeni u njegov razvoj i koji doprinose stvaranju kompletnog turističkog proizvoda.

Pritom želimo osnažiti Radna tijela pri TZ-u koja su osnovana temeljem lani usvojenog Plana upravljanja destinacijom.

Jedno radno tijelo će biti zaduženo za digitalizaciju i pametna rješenja te se fokusirati na razvoj smart destinacije. Tu je Radno tijelo za održivi turizam i prihvatni kapacitet kroz koje ćemo pratiti pokazatelje održivosti, a s ciljem da turizam radi za dobrobit lokalnog stanovništva.

Dakle, da ne opterećuje destinaciju, nego da stvara neke nove prilike. Inače, Plan upravljanja destinacijom pokazao je da destinacija nije preopterećena, dapače, imamo još dosta prostora za razvoj.

A svakako vrlo važan dio će biti suradnja kroz Radno tijelo za manifestacije i Radno tijelo za destinacijski marketing, gdje će se brendirati destinacija sukladno jedinstvenim karakteristikama grada Rijeke i trendovima na turističkom tržištu.

Kada govorimo o prihvatnom kapacitetu, u strukturi smještaja grada daleko najveći udio ima privatni smještaj. Je li to po vama prednost i kako vidite budućnost privatnog smještaja u gradu?

– Privatni smještaj je izuzetno bitan, no, kao što sam prije napomenula, želimo da ojača i hotelska ponuda. Kod privatnog smještaja želimo poticati kvalitetu, prije svega kroz edukacije.

Samim time želimo iznajmljivačima pomoći da dobiju što kvalitetnije goste, da mogu ulagati u svoju infrastrukturu, digitalizaciju te da povećaju kvalitetu svoje ponude. Općenito u Rijeci težimo razini četiri i pet zvjezdica, a samim tim i produljenju boravka gostiju u našoj destinaciji.

TZ je moj drugi dom

Na natječaju za direktoricu TZ-a dobili ste povjerenje svih članova Turističkog vijeća. Što vam to osobno znači?

– To je stvarno velika čast, i rekla bih dokaz da se moj trud i dosadašnji rad na neki način prepoznalo te da su me odabrali kao osobu u kojoj vide potencijal za razvoj riječkog turizma.

To je, ujedno, i jako velika odgovornost, prvenstveno meni osobno jer je TZ institucija u kojoj sam se posljednjih 8 godina profesionalno razvijala i koja je zaista – moj drugi dom.

Vjerujem da ćemo svi zajedno biti zadovoljni u smislu da ćemo raditi u sinergiji na kvaliteti riječkog turizma i u konačnici da ćemo svi biti ponosni na ono što će Rijeka u četiri godine ostvariti, odnosno u kojem smjeru se razvijati.

Težimo manjim i srednjim kruzerima

Rijeka ove godine bilježi rast dolazaka kruzera, a tu su i mali jedrenjaci kojima je riječka luka godinama home port. Ima li još prostora za rast dolazaka ovih brodova, posebno u pred i posezoni?

– Kruzing je svakako jedan od rastućih segmenta. Vidimo da smo posljednjih deset godina od svega nekoliko brodova na kružnim putovanjima, došli na njih četrdeset, koliko će ih ove godine ticati Rijeku.

Predviđamo da bi taj segment rastao do nekih pedesetak velikih kruzera godišnje. Pritom prvenstveno težimo manjim i srednjim kruzerima koji dovode goste visoke platežne moći.

Samim time, tim gostima treba dati zaokruženu ponudu da taj dan ostanu u Rijeci, a ne da a priori odu na izlet van grada. Konkretno, može se ponuditi turističke ture po gradu koje će povezivati baštinu, gastropunktove i sve ono što Rijeka ima za ponuditi da gosti kroz taj jednodnevni boravak dožive što grad doista jest i da se požele vratiti.

Jedan od možda najvećih potencijala nautičkog turizma je i to što on definitivno produljuje sezonu. Naša prednost nije u tome da budemo najveća kruzing luka na Jadranu, nego da budemo destinacija koja nudi kvalitetno i autentično iskustvo u segmentu nautičkog turizma.