Deborah Pustišek Antić

Objavljena monografija "Put uspjehu": U fokusu eiječke slike Gustava Klimta, Franza Matscha i Ernsta Klimta

Kim Cuculić

Knjiga donosi novu interpretaciju devet kazališnih slika Gustava i Ernsta Klimta te Franza Matscha nastalih za riječki Teatro Comunale (danas HNK Ivana pl. Zajca) iz 1885. godine



RIJEKA – U izdanju Muzeja grada Rijeke objavljena je monografija Deborah Pustišek Antić »Put uspjehu – rani radovi Gustava Klimta, Franza Matscha i Ernsta Klimta«. Riječ je o knjizi koja predstavlja riječke slike braće Klimt i njihova kolege Franza Matscha u kontekstu djelovanja njihove Umjetničke družine (Künstler-Compagnie), u čijem su okviru poduzeli prve slikarsko-tržišne korake.


Višegodišnje istraživanje


Monografija je rezultat višegodišnjeg istraživanja učinjenog u sklopu muzejskog projekta »Nepoznati Klimt – ljubav, smrt, ekstaza«. Namjera je projekta restauracijom, izložbama i znanstvenom obradom pridonijeti novom razumijevanju ranoga, manje poznatog dijela opusa Gustava Klimta i njegovih bečkih suradnika. Posljedično, riječke slike s njihovim potpisom dobile bi mjesto koje im pripada ne samo u lokalnoj i nacionalnoj baštini, nego i u znatno širem, kontekstu europske povijesti umjetnosti s kraja 19. stoljeća.





Držeći se takvih ciljeva projekta, knjiga Deborah Pustišek Antić donosi novu interpretaciju devet kazališnih slika Gustava i Ernsta Klimta te Franza Matscha nastalih za riječki Teatro Comunale (danas HNK Ivana pl. Zajca) iz 1885. godine. Polazeći od sačuvanih djela, pripremnih studija, arhivske građe i relevantne literature, publikacija kroz 11 poglavlja sustavno promatra riječki ciklus u odnosu na druge kazališne i dekorativne narudžbe ranog razdoblja Umjetničke družine, uključujući radove za kazališta u Liberecu, Karlovim Varima, kraljevskom dvorcu Peles u Rumunjskoj te u Burgtheatru i Kunsthistorisches Hofmuseumu u Beču.


Dvojezično izdanje


Posebna vrijednost monografije je u valorizaciji riječkih slika kao ključnog svjedočanstva umjetničkog sazrijevanja trojice mladih autora neposredno nakon školovanja na bečkoj Školi umjetničkog obrta (Kunstgewerbeschule). Analizirajući ikonografske programe, stilske elemente, sačuvane crteže i slikarske postupke, autorica pokazuje kako se upravo u riječkoj narudžbi prvi put jasno očituju individualni umjetnički rukopisi Gustava Klimta, Franza Matscha i Ernsta Klimta, sve unatoč činjenici kako njihova djela još uvijek čine skladnu cjelinu oblikovanu u duhu historicizma i ideje Gesamtkunstwerka, što će reći umjetničkog djela nastalog ujedinjenjem više likovnih grana i obrta.


Monografija je bogato ilustrirano dvojezično, hrvatsko-englesko izdanje. Prijevod potpisuje Sabina Kaštelančić. Grafički dizajn djelo je zagrebačkog studija Rašić+Vrabec.