Turizam je uvijek aktualna tema, pogotovo kada se u javnom diskursu promatra isključivo kao ekonomska kategorija, što se nažalost često događa, kaže izv. prof. dr. sc. Aljoša Vitasović s Katedre za turizam Fakulteta ekonomije i turizma »Dr. Mijo Mirković« Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.

– Kao što je ekonomija samo polje u društvenim znanostima, tako je i ekonomska komponenta turizma samo dio turizma, koji je prije svega društveni fenomen. Ako turizam promatramo izdvojeno od ostalih gospodarskih aktivnosti, možemo ga promatrati poput bruha koji raste na tijelu, a u biti ako nije praćen, počinje smetati razvoju drugih sektora. Zato turizam treba biti dio gospodarstva koji se dopunjava svim aktivnostima unutar zemlje i stvara dodanu vrijednost.

Oprezni optimizam

– Ulazak u svibanj uvijek je trenutak kada se počinje ozbiljnije analizirati što nas čeka tijekom ljeta i kakva će biti turistička godina. Ako usporedimo današnju situaciju s razdobljem prije dvije godine, može se reći da je turizam danas stabilniji, ali i osjetljiviji. Tada smo još osjećali posljedice pandemije, tržište je bilo izrazito nepredvidljivo, a putnici su se ponašali impulzivnije. Međutim, sada su u fokusu neke druge teme – inflacija, rast cijena, sigurnost i geopolitička nestabilnost.

Aljoša Vitasović / Foto: Privatna arhiva

Situacija je ipak nešto bolja nego što bi se moglo zaključiti iz opće nervoze koja posljednjih mjeseci prati teme kao što su inflacija, rast cijena i potrošnje. Predsezona je vrlo solidna, a u nekim dijelovima Hrvatske čak i vrlo dobra, posebno u Istri, koja već tradicionalno ostvaruje snažne rezultate u proljetnim mjesecima.

Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, Hrvatska je od siječnja do kraja travnja ostvarila oko 2,34 milijuna dolazaka i više od 6,5 milijuna noćenja, što je blagi rast u odnosu prema istom razdoblju prošle godine. Istra je ponovno vodeća regija po broju noćenja, s više od 1,7 milijuna noćenja u prva četiri mjeseca godine.

To pokazuje da interesa za Hrvatsku i dalje ima, unatoč svim ekonomskim izazovima koji pogađaju europske potrošače. Razloga za oprezni optimizam svakako ima. Ne govorimo o euforiji ni o nekakvoj rekordnoj eksploziji potražnje, ali nema ni razloga za katastrofične scenarije koji se ponekad stvaraju u javnosti.

Hrvatska i dalje ima niz komparativnih prednosti: relativnu blizinu emitivnih tržišta, dobru cestovnu povezanost, sigurnost, kvalitetan kamping-sektor te vrlo lojalne goste iz Slovenije, Austrije, Njemačke i Italije.

Posebno je zanimljivo da se i ove godine potvrđuje važnost kratkih boravaka i vikend-putovanja. Gosti sve češće biraju više kraćih odmora tijekom godine umjesto jednog dugog ljetovanja.

Upravo tu Istra ima veliku prednost zbog geografske blizine i razvijene infrastrukture.

Prema izvještajima s početka svibnja, u Istri je već boravilo više od 200 tisuća turista, a slovenski gosti ponovno prednjače po dolascima. To je važan signal jer upravo tržišta u neposrednom okruženju često prva reagiraju na gospodarske promjene, ali i prva vraćaju povjerenje kada je destinacija stabilna i kvalitetna. No predsezona je jedno, a glavni dio ljeta nešto sasvim drugo.

Prave procjene moći ćemo donositi tek krajem lipnja, kada se vidi dinamika rezervacija za srpanj i kolovoz. Ipak, prvi pokazatelji govore da Hrvatska i dalje ima snažnu poziciju na turističkom tržištu. Suvremeni turizam više nije samo »sunce i more« nego iskustvo, kvaliteta boravka i sadržaj tijekom cijele godine koji koriste svi, od domicila do turista.

Logična poruka

Uzimajući sve okolnosti u obzir, koji su i kakvi glavni problemi hrvatskog turizma ovoga trenutka, jesu li to inflacija, cijene, porast troškova poslovanja, nedostatak strategije?

– Najveći problem hrvatskog turizma danas definitivno je odnos cijene i kvalitete. Hrvatska je posljednjih godina znatno poskupjela, i to više nije percepcija, nego činjenica.

Dijelom je to posljedica inflacije i objektivnog rasta troškova poslovanja – od energenata i hrane do rada i logistike – ali neki problemi proizlaze i iz činjenice da je dio turističkog sektora pokušao u kratkom roku ostvariti maksimalnu zaradu. Gost danas vrlo lako uspoređuje cijene.

Nekada je Hrvatska bila percipirana kao kvalitetna i relativno povoljna mediteranska destinacija.

Danas više nije jeftina destinacija, i to samo po sebi nije problem. Problem nastaje ako kvaliteta usluge ne prati razinu cijena. Tada dolazi do nezadovoljstva gostiju, lošijih recenzija i slabijeg povratka gostiju idućih godina.

Zato je poruka premijera o razumnom formiranju cijena potpuno logična, ali je trebala biti poslana puno ranije. Nitko ne može administrativno određivati cijene u tržišnom gospodarstvu, ali sektor mora razumjeti da kratkoročna zarada ne smije ugroziti dugoročnu konkurentnost destinacije.

Drugi veliki problem je nedostatak radne snage. Hrvatski turizam već godinama ovisi o uvozu radnika, a pitanje kvalitete usluge postaje sve važnije. Turizam nije samo broj kreveta nego doživljaj gosta, a njega stvaraju ljudi – konobari, kuhari, recepcionari, domaćini, vodiči. Ako nemate dovoljno kvalitetnog kadra, teško je održavati visoku razinu usluge.

Također, Hrvatska još uvijek previše ovisi o vrhuncu sezone i obalnom turizmu. Potrebna je snažnija diversifikacija – više kontinentalnog turizma, zdravstvenog turizma, kongresnog turizma i sadržaja koji mogu privlačiti goste tijekom cijele godine.

Odnosno, potrebno je i ekonomsko snažno stanovništvo Hrvatske koje bi koristilo usluge, jer osnovni bit turizma je povećanje kvalitete života i turista i domicilne zajednice. Dakle, uspjeha nema bez zadovoljnog i ekonomski snažnog državljanina Republike Hrvatske.

Korektno i pošteno

Što možemo poduzeti da preduhitrimo negativne trendove?

– Prije svega ne smijemo pretjerati s cijenama. Gost koji stekne dojam da je preplatio uslugu ili da nije dobio očekivanu kvalitetu vrlo se teško vraća.

Dugoročna reputacija destinacije gradi se godinama, a može se izgubiti u jednoj sezoni loših iskustava. Osnova je da se ponudi kvaliteta za traženu cijenu, sve ostalo je autogol.

Drugo, Hrvatska mora još snažnije razvijati predsezonu i posezonu. To znači ulaganje u biciklizam, outdoor turizam, wellness, gastronomiju, kulturne manifestacije, kongrese, sportska događanja i kvalitetne sadržaje tijekom cijele godine. Upravo tu postoji velik prostor za rast, posebno u regijama poput Istre i Kvarnera, ali i na kontinentu.

Treće, potrebno je ozbiljnije upravljanje destinacijama. To uključuje prometnu organizaciju, parking, javne prostore, održavanje plaža, komunalnu infrastrukturu i održivost prostora. Turizam više nije samo pitanje privatnog sektora, nego kvalitete ukupnog funkcioniranja destinacije.

Što očekivati od ljetne sezone – rekorde ili preživljavanje?

– Očekuje se zahtjevnija sezona. Ne bih govorio o preživljavanju, ali sigurno se ne očekuju ni automatski rekordi kakve smo nekad uzimali zdravo za gotovo.

Hrvatska i dalje ima potencijal biti vrlo konkurentna, ali samo ako shvati da danas konkurencija nisu samo Italija, Španjolska ili Grčka nego i kućni budžet samog gosta. Do sada nije bilo loših sezona, već samo neispunjenih očekivanja. Ako cijene ostanu razmjerne kvaliteti, sezona može biti vrlo uspješna. Međutim, ako dio sektora pokuša kratkoročno maksimizirati zaradu bez stvarnog pokrića u kvaliteti usluge, posljedice bi se mogle vidjeti kroz kraće boravke, slabiju potrošnju i lošije rezervacije u najvažnijem dijelu sezone.

Završni komentar bio bi vrlo jednostavan: Hrvatska više nije jeftina destinacija i ne treba to ni biti. Ali mora biti korektna i poštena destinacija.

Gost danas želi osjećaj da je dobio vrijednost za novac koji je potrošio. Tko ponudi kvalitetu, sigurnost, autentičnost i profesionalnu uslugu, imat će dobru sezonu.

Tko računa samo na inerciju, sunce i more, mogao bi se neugodno iznenaditi. Nažalost, sve to nije moguće ako domicilno stanovništvo nema kupovnu moć da i ono zajednički koristi sve sadržaje i time ostvari pravi uvid u ostvarenje turizma na nekom prostoru, a to je povećanje kvalitete života i domaćeg stanovništva i turista.