Foto Walter Salković
Ove su školske godine gimnazijalci nakon »Projekta za trajekt« ponovo izabrali važnu temu, ali s posve drukčijim fokusom, odlučili su se na promociju autohtone creske gastronomije
povezane vijesti
Učenici Gimnazije u Cresu, područnog odjela Srednje škole Ambroza Haračića iz Malog Lošinja, pokazali su da škola može biti više od knjiga i ocjena. Velika većina gimnazijalaca uključila se u izborni predmet Škola i zajednica koji u Cresu vodi profesorica Sonja Pokupec Salković i već prve godine provođenja uspjeli su postići male, ali za njih značajne pomake. Te su godine uredili okoliš škole, postavili nove zavjese u učionice, a najviše ih je obradovao samoposlužni aparat za napitke i grickalice koji su dobili u svom dijelu škole.
Lani su se uhvatili u koštac sa zadatkom koji do tada nitko nije uspio riješiti: odlučili su osigurati prednost ukrcaja na trajekt za stanovnike cresko-lošinjskog otočja.
Ideja se rodila iz višegodišnjeg, ali gotovo svakodnevnog problema otočana koji oni izvan otoka teško razumiju. Često se događa da, zbog gužvi i dugih čekanja na trajekt, posebice u sezoni, ne stignu na vrijeme na pregled kod liječnika ili neku drugu obavezu na kopnu. Mladi su, okupljeni oko tog realnog problema svoje zajednice, pokazali kako znanje, upornost i angažman u školi mogu imati vidljive, praktične rezultate. Njihov »Projekt za trajekt« pratili su regionalni i nacionalni mediji, a otočani su ga brzo prihvatili kao pravu malu revoluciju koja je značajno pridonijela njihovoj kvaliteti života.

Foto Walter Salković
No, da bi došli do cilja morali su kucati na vrata gradonačelnika i župana, saborskih zastupnika i ministara i, konačno su uspjeli – prošlog ljeta Cresani i Lošinjani imali su prednost na po jednoj liniji iz Merga i Valbiske. Kako je lani pilot-projekt proveden bez problema, sad se čeka odgovor ministra Olega Butkovića što će s tim biti ove sezone koja je pred vratima. Podršku za nastavak projekta dobili su od gradova Cres i Mali Lošinj, od lučkih uprava na čijim su područjima trajektna pristaništa, čak i od policije, a najveću, naravno, od samih otočana koji su lani vidjeli da se na otoku može barem malo lakše živjeti, s njega odlaziti i vraćati se bez stresa, pa se više ne žele vraćati na staro.

Foto Walter Salković
Baština, gastronomija i kreativna prezentacija
Ove su školske godine gimnazijalci ponovo izabrali važnu temu, ali s posve drukčijim fokusom, odlučili su se na promociju autohtone creske gastronomije. Projekt »Cres – zagrizi otok« kombinirao je lokalnu baštinu, gastronomiju i kreativnu prezentaciju, što je kulminiralo uspješnim događanjem u Zagrebu. Svoju otočnu tradiciju predstavili su u glavnom gradu, prije svega mnogima koji na Cres dolaze kao turisti i smatraju ga svojim drugim domom. Time su pokazali da je otočna kultura ne samo vrijedna čuvanja, nego i ponosnog dijeljenja s drugima.
No, prije nego što su organizirali doista ekskluzivni gastronomski događaj u Zagrebu, morali su puno toga naučiti. Tijekom školske godine učenici su istraživali gastronomsku, ali i kulturno-povijesnu baštinu otoka – nekadašnje prehrambene navike otočana, recepte za pripremu pojedinih jela i slastica. Proučavali su dostupnu literaturu, s etnologinjama u Zagrebu razgovarali su o hrani kao kulturološkom identitetu, o pojmovima poput baštine i tradicije. U školu su pozvali ugostitelje, ribare, maslinare, ovčare, pčelare koji su im pripovijedali kako je bilo nekad, a kako je danas.

Foto Walter Salković
U sklopu predstavljanja projekta u Zagrebu, posjetitelji su imali priliku kušati vrhunske creske lokalne proizvode i specijalitete pripremljene na moderan način, za što je zaslužan bio renomirani chef Zdravko Tomšić. Svako jelo pratio je određeni tematski okvir – priča o običajima iz davnina koju su, na temelju svih prikupljenih saznanja, napisali gimnazijalci. Uz chefa Tomšića kroz organizaciju događanja gimnazijalce je vodila poznata interpretatorica baštine Irina Ban, stručnjakinja za odnose s javnošću, upravljanje ugledom i event management u sektoru gastronomije.
– Mislio sam da je nakon Projekta za trajekt teško ponoviti takav uspjeh. Danas ste pokazali da ste ljestvicu podignuli još više. Vama je samo nebo granica! – poručio je gradonačelnik Marin Gregorović creskim gimnazijalcima nakon što su usred Zagreba, sretnicima koji su »ulovili« mjesto u prostoru nekadašnjeg kina Urania na Kvaternikovom trgu, dočarali ambijent, mirise i okuse Cresa.
Nagrada – studijsko putovanje
Gregorović je šizovcima podršku pružao sve tri godine otkad se predmet Škola i zajednica provodi u Cresu. Grad je ove i prošle školske godine za realizaciju aktivnosti iz proračuna osigurao 1.500 eura, ali podrška nije bila samo financijska. Gradonačelnik je prepoznao vrijednost rada mladih i omogućio im nagradu iz snova: studijsko putovanje u Strasbourg i posjet Europskom parlamentu.

Foto Walter Salković
Studijsko putovanje organizirao im je Ured europarlamentarke Biljane Borzan iz Osijeka, a uz gimnazijalce s Cresa, u Strasbourg su putovali i srednjoškolci iz Vrbovca, što je omogućilo stvaranje novih prijateljstava, razmjene ideja i kulturno povezivanje.
Strasbourg, grad na granici francuske i njemačke kulture, pružio je mladima nezaboravne trenutke. Voditeljica ŠiZ-a Pokupec Salković, inače profesorica njemačkog jezika, iskoristila je prigodu kako bi im skrenula pozornost na dvojezične ulične ploče, napisane na francuskom i alzaškom dijalektu njemačkog jezika, podsjećajući ih na važnost jezika za identitet jednog naroda. Posjetili su znamenitu katedralu Notre Dame, a najhrabriji su se popeli i na njezin toranj, uživajući u panorami grada. Posebno je atraktivna bila šetnja kroz četvrt La Petite France, s pitoresknim kanalima, mostovima i kućama, prilika da mladi osjete duh mjesta na kojem se stoljećima križaju dvije kulture.

Foto Walter Salković
Vrhunac boravka bio je, naravno, posjet Europskom parlamentu. Nakon što su prošli sigurnosne procedure, Maja Ljubić Kutnjak, voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj, predstavila im je institucije Unije i hrvatske članove Parlamenta. Učenici su se potom susreli s europarlamentarkom Biljanom Borzan koja im je objasnila kako Parlament funkcionira, na koji način se donose odluke i zašto je važno da mladi razumiju institucije koje utječu na njihove živote.
Borzan je u izjavi za Novi list posebno istaknula vrijednost ovakvih posjeta.
– Mladi kroz ovakva iskustva vide da europske institucije nisu apstraktan pojam, nego mjesto gdje se stvaraju odluke koje uistinu utječu na svakodnevicu ljudi, rekla je Borzan i naglasila kako bi projekt prednosti ukrcaja na trajekt trebalo ne samo nastaviti, nego ga i proširiti na druge otoke.
Ovi mladići i djevojke iz Cresa svojim su radom i angažmanom pokazali da škola može biti snažan motor promjena u zajednici, a njihova priča može biti inspiracija svim mladim ljudima koji žele preuzeti inicijativu i mijenjati svijet oko sebe.