Zadnja nedjelja u travnju na otoku Rabu stoljećima ima posebno značenje. Tako je bilo i 26. travnja 2026., kada se više od tisuću hodočasnika iz svih dijelova otoka okupilo u procesiji Križi, potvrđujući snažnu povezanost s duhovnom baštinom.

Procesija je započela u zoru polaskom Loparana na put dug oko desetak kilometara. Putem su im se postupno pridruživale skupine iz ostalih mjesta – Mundanija, Supetarske Drage, Kampora, Banjola i Barbata – da bi se svi susreli na ulazu u stari grad Rab. Ondje su ih dočekali gradski župljani s Gospinom slikom, a zajednički ulazak u katedralu Uznesenja BDM, uz molitvu i pjesmu, još je jednom istaknuo snagu rapskog identiteta.

Nakon mise uslijedilo je zajedničko druženje na Trgu Municipium Arba uz tradicionalno sočivo, dok je program obogaćen izložbom »Križi« Davorina Vidasa i večernjim koncertom »Za Križem« Farskih kantadura. Ususret Križima organiziran je znanstveno-stručni skup Otočne pučke pobožnosti, koji naglasak stavlja na identitet, vjeru i pobožnost, odnosno na otočne zajednice kao čuvare identiteta, pri čemu procesije, hodočašća, bratovštine i drugi oblici pobožnosti i danas imaju važnu društvenu i kulturnu ulogu.

Foto G. Novotny

Tradicija Križi, danas zaštićena kao nematerijalno kulturno dobro, potječe iz 15. stoljeća. Nastala je kao zavjet u vrijeme kuge, a prema predaji prvi put je održana 1456. godine. Od tada se svake godine obnavlja kao izraz zahvalnosti i zajedništva, preživjevši stoljeća i ostavši važan dio identiteta otoka Raba.

Predstavljena spomen-krstionica

A istoga dana kad je održana zavjetna procesija Križi, (nedjelja Dobrog Pastira), u Mundanijama na otoku Rabu, u popodnevnim satima, svečano je otkrivena i blagoslovljena spomen-krstionica kraj crkve sv. Ilije proroka, u povodu 100. obljetnice posvete crkve i 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva (1925. – 2025.). Događaju su prisustvovali župnik vlč. Josip Kosić, mons. Mladen Mrakovčić, gradonačelnik Nikola Grgurić te brojni vjernici, gosti i znanstvenici.

Godine 2025. proslavljena je okrugla obljetnica posvete crkve sv. Ilije, koja se prije sto godina uključila u proslavu i memoriranje velike nacionalne obljetnice – tisućgodišnjice Hrvatskoga Kraljevstva, o čemu i danas svjedoči spomen-ploča postavljena iznad ulaznih vrata crkve. Na mjestu crkve do tada je bila istoimena kapela sv. Ilije koja je vandalskim činom uništena 1923. Iste godine sami župljani Mundanija počeli su je obnavljati i nadograđivati kako bi je proširili. Donacije za tu svrhu prikupljane su ne samo po selu, već i po cijelom otoku, kao i od župljana Mundanija koji su bili na radu u Americi. Unutarnji radovi na crkvi završeni su koncem 1924. godine, a za 1925. preostalo je bilo još izvesti radove na vanjskoj fasadi.

Foto G. Novotny

Novosagrađena crkva blagoslovljena je na drugu adventsku nedjelju, 7. prosinca 1924. kada se u njoj održala prva svečana misa. Izgradnja crkve bio je velik događaj i veselje za otok, pa su prvi Božić i Nova 1925. godina proslavljeni uz veliku svečanost. Četiri stotine tada prisutnih vjernika za tu je prigodu uveseljavala građanska glazba iz grada Raba.

Svečanost otkrivanja i blagoslova spomenika na ovogodišnji blagdan Križi započela je himnom, a potom su uslijedili govori i zahvale svima koji su sudjelovali u realizaciji spomenika. Krstionicu su otkrili gradonačelnik i župljani – jedina ministrantica Monika Maškarin te najstariji imenjak titulara crkve Ilija Krstinić, uz zvonjavu i pljesak okupljenih. Dr. sc. Milena Marijan Peranić istaknula je simboliku krstionice kao poveznice kršćanskih početaka Hrvata i povijesti župe, podsjetivši na skromne početke krštenja u crkvi. Na spomeniku su urezani stihovi staroslavenskih liturgijskih pjesama, što dodatno naglašava kulturnu i vjersku tradiciju. Dr. sc. Joško Ćaleta govorio je o bogatoj glagoljaškoj i glazbenoj baštini ovoga kraja te važnosti očuvanja povijesti i identiteta malih zajednica.

Foto M. Kojundžić

Vrhunac događaja bila je Služba riječi i blagoslov krstionice. Autor spomenika je kipar Mladen Šćerbe, a realizaciju su pomogli brojni donatori, uključujući Biskupiju Krk, Grad Rab i Turističku zajednicu.

Dodijeljene UNESCO-ve povelje

Uoči procesije Križi, u Školi narodnog zdravlja »Andrija Štampar« 16. travnja 2026. svečano su dodijeljene UNESCO-ve povelje za sudjelovanje u nominacijama upisanim u Registar Memory of the World. Povelje je uručila ministrica Nina Obuljen Koržinek, a među dobitnicima bili su Grad Rab, Filozofski fakultet u Rijeci i Pučko otvoreno učilište Rab za doprinos nominaciji rukopisa Vita Sanctorum Marini et Leonis.

Foto M. Kojundžić

Rukopis, koji se čuva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Torinu, upisan je u UNESCO-ov registar zajedno s drugim važnim hrvatskim djelima, čime je potvrđena njegova svjetska vrijednost i značaj međunarodne suradnje Hrvatske, Italije i San Marina.

Priznanja su preuzeli gradonačelnik Nikola Grgurić, Saša Potočnjak i Katarina Ribarić, istaknuvši ponos zbog ovog postignuća. Upis rukopisa, koji opisuje život sv. Marina i Lea, naglašava važnost zajedničke baštine i tradicije povezane s Rabom i San Marinom.

Posebno je istaknuto da je riječ o prvom pojedinačnom dokumentu upisanom kroz multinacionalnu nominaciju triju država. Time Rab dodatno učvršćuje svoj kulturni značaj te produbljuje dugogodišnje veze sa San Marinom, uz daljnji poticaj za valorizaciju svoje bogate baštine.

Spomen-krstionica

Autor spomen-kristionice je kipar Mladen Šćerbe, a realizaciju su pomogli brojni donatori, uključujući Biskupiju Krk, Grad Rab i Turističku zajednicu