Drevni frankopanski kaštel u Gradu Grobniku ugostio je jubilarno, peto izdanje manifestacije Benjini dani otvorenih vrata, koja posjetiteljima pruža jedinstvenu priliku da zakorače u svijet srednjeg vijeka i iz prve ruke dožive kako je izgledao rad prvih tiskara. Tijekom dvodnevnog programa posjetitelji mogu tiskati na replici Gutenbergove preše, slagati tekst pomičnim glagoljskim slovima, pisati glagoljicu guščjim perom, listati pretiske glagoljskih knjiga i razgledati izloške stare tiskarske tehnologije.

– Benjini dani otvorenih vrata prvi put se održavaju u krasnom ambijentu u frankopanskom kaštelu, gdje se naša preša i cijeli naš program jako lijepo uklopio u postojeću strukturu. Već su nam u posjetu bila djeca s Krka, učenici petih i šestih razreda, koji su bili vrlo zainteresirani, puno su naučili i svaki je učenik vlastoručno otisnuo svoj otisak na replici Gutenbergove preše, saznali su puno o glagoljici, pisali i čitali na glagoljici, veseli otišli odavde s novim saznanjima i iskustvima. Drugim riječima – iz prve su ruke iskusili kako je izgledao rad tiskara prije gotovo 500 godina, rekao je Dino Sefaja, voditelj Interpretacijskog centra glagoljice i tiskarstva i predsjednik Udruge Typeflow, organizatora događanja, uz Katedru Čakavskog sabora Grobnišćine.

Foto Dean Miculinić

Frankopanski krug

Sefaja je podsjetio kako se manifestacija Benjini dani otvorenih vrata obilježava 28. travnja, na dan kada je 1531. u Rijeci Šimun Kožičić Benja dovršio tisak Misala hrvatskog, djela koje i danas svojom kvalitetom i izvedbom može stati uz bok mnogo kasnijim izdanjima. Šimun Kožičić Benja je 1530. i 1531. godine u Rijeci otisnuo šest knjiga na glagoljici i hrvatskom jeziku – što je u to vrijeme bio izniman pothvat u europskim razmjerima. Upravo se taj datum obilježava ovom manifestacijom.

Ovogodišnje izdanje u grobničkom kaštelu donosi i posebnu novost, a to je srednjovjekovna tiskarska preša smještena u svoj prirodni kontekst – unutar zidina Kaštela Grobnik. Autentičan ambijent dodatno pojačava doživljaj i približava posjetitelje vremenu u kojem je nastajala prva hrvatska tiskana riječ, istaknuo je Sefaja.

Foto Dean Miculinić

Benjini dani otvorenih vrata održavaju se u sklopu manifestacije Frankopanski krug kojom Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine obilježava obljetnicu pogibije Zrinskog i Frankopana 1671. godine.

– Katedra je pripremila bogat kulturni program koji spaja suvremeno s baštinom i objedinjuje likovnost, glazbu, povijest umjetnosti, književnost, baštinu. Program je započeo otvorenjem izložbe grafika »Transformativna moć umjetničke prakse – Likovna pedagogija koja osnažuje i mijenja«, studentskih radova Akademije primijenjenih umjetnosti Rijeka, rekao je voditelj programskih djelatnosti Katedre Ivo Bogović.

Dodao je kako Udruga Typeflow i Katedra Benjinim danima zajedno rade na promociji važnosti glagoljice i glagoljaštva.

– Djeca koja su sudjelovala u programu pokazala su kako je glagoljica vječna tema o kojoj se puno više mora i može govoriti i kako može biti zanimljiva i suvremena, pa čak i šaljiva, rekao je Bogović.

Foto Dean Miculinić

Glagoljaštvo Grobnika

Za danas je najavio interpretacijsku šetnju »Glagoljaštvo Grobnika«, nastalu s težnjom promocije neizmjerno bogate glagoljske baštine Grobnika, grajskih biskupa i svećenika koji su tijekom svojeg boravka na Grobniku realizirali neka od najvažnijih crkvenih i svjetovnih djela pisanih narodnim jezikom na glagoljici. Među najpoznatijim djelima nastalim na Grobniku su Tužna slova popa Martinca, tzv. Bernardinova biblija, Molitvenik Gašpara vnučića i druga. Finale je 30. travnja kada se obilježava spomen-dan pogibje Zrinskog i Frankopana, kada je najavljena radionica u glagoljskoj tiskari, predavanje »Frankopanke u hrvatskoglagoljaškoj baštini«, kao i koncert gitarističkog kvarteta KvarTete.