Hrvatska brodogradnja ima znanje i tržišnu poziciju za rast, ali realizacija potencijala ovisi o prilagodbi investicijskog i regulatornog okvira te učinkovitijem korištenju financijskih instrumenata", kaže HUP
povezane vijesti
EU ulazi u novi industrijski ciklus u brodogradnji napuštajući restrikcije za državne potpore i uvodi politike usmjerene na domaću proizvodnju, tehnološki razvoj i dekarbonizaciju flote, a to je šansa i za hrvatsku brodogradnju, ističe u petak Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u analitičkom prilogu Fokus tjedna.
EU-ov fokus je na povezivanju javne potražnje s europskim brodogradilištima, razvoju plovila s nultim emisijama te jačanju sigurnosnih i obrambenih kapaciteta kroz dual-use tehnologije (rješenja dizajnirana za civilnu upotrebu, ali se mogu prilagoditi ili izravno koristiti za vojne, obrambene ili sigurnosne svrhe, op.ur), pri čemu ključni instrument predstavlja uspostava višegodišnje knjige narudžbi. To pak, kažu poslodavci, osigurava stabilnu i predvidivu potražnja, uz cilj izgradnje i modernizacije do deset tisuća “održivih” plovila do 2035. godine.
Napominju da Hrvatska ima komparativne prednosti u složenim i specijaliziranim plovilima, uz snažnu izvoznu orijentaciju i inženjerski kapital – sektor ima oko 6.300 poduzeća i 21.000 zaposlenih, a neto izvoz doseže 600 milijuna eura, pri čemu dominiraju proizvodi više dodane vrijednosti, poput jahti i specijaliziranih plovila.
No, unatoč snažnom rastu prihoda, zaposlenosti i investicija, profitabilnost je pod pritiskom i raste osjetljivost na rastuće troškove rada i kolebanje uvjeta financiranja, upozorava HUP.
Navodi da glavna ograničenja razvoja nisu na strani potražnje, već u visokoj kapitalnoj intenzivnosti i manjku kapitala, osobito za modernizaciju proizvodnje, a postojeći sustav potpora primarno podupire inovacije, dok ulaganja u infrastrukturu i industrijsku transformaciju ostaju nedovoljno pokrivena.
Dodatni izazov poslodavci vide u ograničenom pristupu financiranju, osobito bespovratnim sredstvima.
“Uspješno adresiranje tih uskih grla ključno je kako bi Hrvatska kapitalizirala europski zaokret i pretvorila ga u održivu investicijsku priliku”, kažu poslodavci.
Ponavljaju da EU snažno potiče narudžbe unutar Unije, osobito u obalnom prijevozu i obrambenom sektoru, što otvara prostor za rast domaćih kapaciteta.
HUP podsjeća da su u Hrvatskoj planirana ulaganja u obnovu flote od oko 300 milijuna eura, no ocjenjuje da je za puni iskorak potreban širi investicijski ciklus.
“EU fondovi i novi programi otvaraju prilike, posebno u području zelene tranzicije i naprednih tehnologija. Hrvatska brodogradnja ima znanje i tržišnu poziciju za rast, ali realizacija potencijala ovisi o prilagodbi investicijskog i regulatornog okvira te učinkovitijem korištenju financijskih instrumenata”, kaže HUP i preporučuje mjere za konkurentski iskorak domaće brodogradnje.
To su uvrštenje brodogradnje u prioritete nove industrijske strategije uz aktivno korištenje EU instrumenata za ulaganja u modernizaciju; uspostava programa financiranja izgradnje i modernizacije brodogradilišta, prilagodba sustava potpora novim EU-ovim pravilima kroz fleksibilnije modele te uključivanje velikih brodograđevnih sustava u porezne olakšice.
HUP predlaže i donošenje nacionalnog programa zelene brodogradnje (električni, hibridni i niskoemisijski brodovi) i vezanje ulaganja obalnih prijevoznika s kapacitetima domaćih brodogradilišta, zatim povezivanje javne nabave s industrijskom politikom poticanjem narudžbi, osobito u obalnom prijevozu, uz EU potpore za modernizaciju flote, kao i jačanje integracije sektora u EU i NATO projekte, posebno u području sigurnosti i razvoja dual-use tehnologija
