Posljedice rata na Bliskom istoku odražavaju se na energetsku stabilnost zemalja članica Europske unije zbog čega je Europska komisija (EK) u srijedu objavila mjere za zaštitu Europljana od krize povezane s fosilnom energijom i ubrzavanje prelaska na čistu, domaću energiju. ​AccelerateEU je paket instrumenata za pružanje hitne pomoći europskim kućanstvima i industrijama, posebno onima najranjivijima, istodobno usmjeravajući Europu na stalan put prema energetskoj neovisnosti. Europljani, naime, drugi put u manje od pet godina plaćaju cijenu ovisnosti Europe o uvezenim fosilnim gorivima. Od eskalacije sukoba na Bliskom istoku EU je potrošio dodatne 24 milijarde eura na uvoz energije zbog viših cijena, a da nije primio nijednu dodatnu molekulu energije.

Upravljanje zalihama

Europska komisija predlaže paket mjera za jačanje energetske sigurnosti i ublažavanje posljedica visokih cijena goriva, s naglaskom na snažnu koordinaciju među državama članicama. Ključne aktivnosti uključuju zajedničko upravljanje zalihama plina i nafte, fleksibilnost u pravilima njihova punjenja te mogućnost izvanrednog korištenja zaliha. Redoviti sastanci koordinacijskih skupina za naftu i plin trebaju osigurati pravodobnu razmjenu informacija i usklađeno djelovanje, osobito u pogledu opskrbe mlaznim gorivom i dizelom te kapaciteta rafinerija. Planira se i uspostava novih opservatorija za goriva koji će pratiti proizvodnju, uvoz, izvoz i razine zaliha, kako bi se na vrijeme prepoznale moguće nestašice i omogućilo ciljano reagiranje. Posebna pažnja posvećuje se zrakoplovnom sektoru, gdje će Komisija pojasniti postojeće fleksibilnosti kako bi se ublažili učinci poremećaja i visokih cijena.

Za zaštitu potrošača i gospodarstva predviđene su mjere poput energetskih vaučera, ciljanih potpora dohotku i smanjenja trošarina na električnu energiju za ranjiva kućanstva. Istodobno, uvodi se privremeni okvir za državne potpore koji omogućuje veću fleksibilnost nacionalnim vladama u pomoći najpogođenijim sektorima. Dugoročno, mjere potiču ubrzani prelazak na domaće, čiste izvore energije kako bi se smanjila ovisnost o fosilnim gorivima. Komisija najavljuje akcijski plan za elektrifikaciju industrije, prometa i zgradarstva, uz uklanjanje prepreka i postavljanje ambicioznih ciljeva. Paralelno se naglašava važnost ulaganja u održivi promet, uključujući razvoj održivih zrakoplovnih goriva. Dodatni naglasak stavlja se na maksimalno iskorištavanje postojeće infrastrukture za obnovljive izvore energije, brzu obnovu kapaciteta vjetroelektrana, hidroelektrana i drugih postrojenja, kao i na zakonodavne promjene koje bi električnu energiju učinile porezno povoljnijom u odnosu na fosilna goriva.

Za provedbu ovih mjera na raspolaganju su značajna sredstva iz EU fondova, uključujući Mehanizam za oporavak i otpornost te kohezijske fondove, čime se dodatno podupire tranzicija prema sigurnijem i održivijem energetskom sustavu.

Brzina i učinak

U aktualnoj energetskoj krizi presudni su brzina i učinkovitost reakcije. Europska komisija ističe da će pomoći državama članicama u korištenju dostupnih EU sredstava, no upozorava da sama javna sredstva nisu dovoljna za procijenjene investicije od oko 660 milijardi eura godišnje do 2030. Stoga je u ožujku 2026. predstavljena strategija za mobilizaciju privatnih ulaganja u čistu energiju, uz najavu posebnog investicijskog samita koji će okupiti financijski sektor, industriju i javne aktere.

Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen naglašava da će današnje odluke odrediti sposobnost Europe da odgovori na buduće krize te ističe kako strategija AccelerateEU kombinira hitne i dugoročne mjere. Ključni cilj je ubrzati prijelaz na domaće, čiste izvore energije kako bi se ojačala energetska neovisnost i otpornost na geopolitičke poremećaje. Izvršna potpredsjednica Teresa Ribera upozorava da ovisnost o fosilnim gorivima i dalje nosi visoku cijenu za građane i gospodarstvo, te naglašava da zelena tranzicija nije alternativa, već nužnost.

– Građani i poduzeća još jednom plaćaju cijenu naše ovisnosti. Cilj je ove komunikacije ojačati koordinaciju na razini EU-a i zaštititi najranjivije skupine te ubrzati uvođenje domaće čiste energije i elektrifikacije kako bi se ostvario stvaran i trajan napredak, upozorila je Ribera.

Paket AccelerateEU odgovor je na zahtjev čelnika EU-a za ciljanim privremenim mjerama zbog rasta cijena energenata uzrokovanih krizom na Bliskom istoku, a o njegovoj provedbi raspravljat će se na sastanku Europskog vijeća ovoga tjedna u Nikoziji, na Cipru. Za Hrvatsku taj bi plan trebao značiti jačanje njezine energetske uloge kao regionalnog čvorišta, s fokusom na vodik, proširenje LNG terminala na Krku i razvoj Doline vodika Sjeverni Jadran. Za mjere energetske učinkovitosti i obnovljive izvore osigurano je 38 milijuna eura iz domaćih fondova te značajna sredstva iz Modernizacijskog fonda.

Otpornost europskog prometnog sustava

Apostolos Tzitzikostas, povjerenik za održivi promet i turizam, kazao je da se planom AccelerateEU nastoji odgovoriti na posljedice krize na Bliskom istoku i osigurati da europski prometni sustav ostane konkurentan i otporan.

– Pojačat ćemo koordinaciju kako bismo optimizirali distribuciju goriva za prijevoz diljem Europe, počevši s mlaznim gorivom. Planom se pojašnjavaju i određene fleksibilnosti koje bi trebale pomoći zrakoplovnom sektoru EU-a da se nosi s posljedicama otkazivanja letova i drugih poremećaja. Blisko ćemo surađivati s državama članicama i dionicima kako bismo ograničili teret povećanja troškova za građane i poduzeća. Naposljetku, moramo povećati otpornost našeg prometnog sustava i lanaca opskrbe na buduće poremećaje, zaključio je Tzitzikostas dodajući da je plan još jedan korak u tom smjeru.